|
|
subota, 17.04.2010.
17. 04. 2010: HYPO ALPE ADRIA 'BANK' - KAKO POSLUJU (tzv.) BANKE U HRVATSKOJ
Afera Hypo: Hypo Grupi na Balkanu prijete gubici od 15 milijardi eura
A u Hrvatskoj više od 5 milijardi
Apr 16, 2010
Prema informacijama kojima raspolažemo, Uprava Hypo Alpe Adria Grupe izradila je analizu mogućih rizika i gubitaka njezinih povezanih osoba na Balkanu. Rezultati analize, navodno su poražavajući, a pokazuju da se kreditnim špekulacijama, fiktivnim kreditima i kreditima bez pokrića, Hypo Grupa na Balkanu, prije svega u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Bugarskoj, izložila mogućim gubicima koji prelaze iznos od ukupno 14,995 milijarda eura. Postavlja se pitanje: tko će sanirati gubitke Hypo grupe u Hrvatskoj, ostvari li se najcrnji scenarij po kojem bi ti gubici mogli prijeći iznos od pet milijardi eura.
U Hrvatskoj rizična izloženost Hypo Grupe iznosi čak 5,982 milijarde eura
Sanacija ovih gubitaka prema najgorem scenariju mogla bi pasti na teret pojedinih država u kojima su povezane osobe Hypo Grupe registrirane kao posebne pravne osobe.
U Hrvatskoj je, prema neslužbenim podacima, Hypo grupa izložena ukupnom riziku od mogućih kreditnih gubitaka u iznosu od 5 milijarda 982 milijuna eura, čime je Hrvatska ujedno na vrhu ljestvice zemalja izloženih riziku od moguće sanacije gubitaka u poslovanju Hypo Grupe.
Tko su najveći korisnici sumnjivih kredita?
Na listi rizičnih kreditnih dužnika Hypo Grupe u Hrvatskoj, koji su bili ili jesu korisnici sumnjivih kredita najveći se iznosi kredita odnose na Hoteli Novi d.o.o., sa kreditima u iznosu od 71,6 milijuna eura; Đakovština d.d. sa 10 milijuna eura; Vinka d.d. sa 13,2 milijuna eura; Pan Papirna industrija sa 30,8 milijuna eura; Census d.o.o. sa 17,8 milijuna eura; Erdutski vinogradi sa 10,3 milijuna eura; CCS ulaganja d.o.o. sa 26,4 milijuna eura; Austrograd d.o.o. sa 15,1 milijuna eura; Osjek Koteks d.d. sa 36,8 milijuna eura; Konstruktor Inženjering sa 30 milijuna eura; Viadukt sa 28,5 milijuna eura; Agrokor d.d. sa 24,1 milijuna eura; Pevec Zagreb d.o.o. sa 23,4 milijuna eura; Graditelj invest d.o.o. sa 21,9 milijuna eura; Dina Petrokemija d.d. sa 15,7 milijuna eura; Europapress Holding d.o.o. sa 14,5 milijuna eura; Gruber d.o.o. sa 12,6 milijuna eura; Arenaturist d.d. sa 12,3 milijuna eura; Dubrovnik Babin kuk d.d. sa 12,1 milijuna eura; Plodine d.d. sa 11,7 milijuna eura; Coning inženjering d.d. sa 11,4 milijuna eura; Aluflexpack d.d. sa 11,2 milijuna eura; Natura Agro d.o.o. sa 11 milijuna eura; Meteor Privatno partnerstvo Alfa sa 11 milijuna eura; Plamen International d.o.o. Požega sa 10,3 milijuna eura; Brodosplit Brodogradilište d.o.o. sa 111,2 milijuna eura; 3. maj Brodogradilište d.d. sa 26,4 milijuna eura; Feroimpex d.o.o. sa 15,1 milijuna eura; Tehnika d.d. sa 13,7 milijuna eura; Tehnika SPV d.o.o. sa 11,1 milijuna eura; Biljemerkant d.o.o. sa 10,7 milijuna eura; Lana Karlovačka tiskara d.d. sa 10,1 milijuna eura; Civitas Nova d.d. sa 19,9 milijuna eura; Dohel d.o.o. za usluge sa 56,6 milijuna eura; Auto centar Culak d.o.o. 10,8 milijuna eura; Urba Zapad d.o.o. sa 26,6 milijuna eura; Urba Jug d.o.o. sa 22,7 milijuna eura; Poyel d.o.o. sa 16 milijuna eura; FRS d.o.o. sa 16,7 milijuna eura; Hoto Kuće d.o.o. sa 18,1 milijuna eura; Avenija Projekt d.o.o. sa 10,2 milijuna eura; Kapital Konzalting d.o.o. sa 26 milijuna eura; BB nekretnine d.o.o. sa 23,3 milijuna eura; PM Lignum obrt sa 11,3 milijuna eura; Magma distribucija d.o.o. sa 26,8 milijuna eura; Hoto Grupa d.o.o. sa 32 milijuna eura; Konzum d.d. sa 25,5 milijuna eura; Dekaokto d.o.o. sa 20,1 milijuna eura; Plodine d.d. sa 46 milijuna eura; Dalekovod d.d. sa 26,6 milijuna eura i Opatovina Projekt d.o.o. sa 18,9 milijuna eura.
Ukupna izloženost u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Sloveniji i Bugarskoj iznosi čak 14,995 milijardi eura
Visina rizične izloženosti Hypo Grupe u Srbiji iznosi čak milijardu i 875 milijuna eura, u Bosni i Hercegovini taj iznos doseže visinu od 2 milijarde i 248 milijuna eura, u Crnoj Gori tek 552 milijuna eura, u Sloveniji čak 3 milijarde 983 milijuna eura, a u Bugarskoj 355 milijuna eura, što ukupno za ovu grupu balkanskih država iznosi 14 milijardi 995 milijuna eura potencijalnih gubitaka Hypo Grupe, zbog rizične izloženosti sumnjivim kreditnim plasmanima u navedenim zemljama.
U susjednoj Italiji, taj iznos doseže čak pet milijardi i 259 milijuna, pa je od zemalja u okruženju, Hrvatska ipak na vrhu ljestvice po izloženosti mogućim gubicima Hypo Grupe.
Državni proračun Hrvatske ne bi izdržao sanaciju Hypo Grupe
Prema najgorem scenariju, Hrvatska bi tako iz sredstava Državnog proračuna, u slučaju kolapsa Hypo Grupe u Hrvatskoj, mogla biti suočena sa sanacijom gubitaka Hypo Grupe u ukupnom iznosu od pet milijarda i 982 milijuna eura, što bi u postojećim okolnostima funkcioniranja Državnog proračuna predstavljalo gotovo nepremostivi problem Vladi u održavanju tekuće likvidnosti proračuna i redovitog servisiranja proračunskih obveza.
Logičnim se nameće pitanje, kako je Hrvatska narodna banka mogla dopustiti ovako rizičnu kreditnu izloženost Hypo Grupe u odnosu na pravne i fizičke osobe u Hrvatskoj, te zbog čega Ministarstvo financija i HNB, nakon izbijanja Afere Hypo nisu izradili krizni plan u slučaju mogućeg financijskog kolapsa Hypo Grupe u Hrvatskoj.
Istražitelji provjeravaju porijeklo novca plasiranog kroz sumnjive kredite u Hrvatsku
S druge strane, gotovo je sigurno kako matična Hypo Alpe Adria Bank International AG Klagenfurt neće osigurati sredstva potrebna za sanaciju gubitaka u bankama kćerima na balkanu, time niti u Hrvatskoj.
Austrijski istražitelji sada, kako doznajemo, istražuju porijeklo i izvore novca koji je plasiran u ove sumnjive kredite preko Hypo Alpe Adria Banke i povezanih osoba, te se istražuje način korištenja ovih kredita, kao i to je li se radilo o fiktivnim kreditima koji su služili kao pokriće za operacije pranja novca sumnjivog porijekla.
Na listi sumnjivih dužnika Ivić Pašalić, Kerum, Magma, M San grupa te Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
Zanimljivo je kako se na listi sumnjivih dužnika Hypo Grupe, koji se nalaze pod istragom, nalazi i tvrtka Ivića Pašalića Kapital Konzalting, koja sa samo 20 tisuća kuna temeljnog kapitala ima čak 26 milijuna eura kredita Hypo banke, zatim tvrtka Željka Keruma Kerum d.o.o. sa 6,6 milijuna eura, Magma d.d. sa 6,3 milijuna eura; M San grupa sa 3 milijuna eura kredita; Grad Pag sa 2,1 milijuna eura; te Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva sa 1,6 milijuna eura.
Istragom bi se trebalo utvrditi pod kojim su uvjetima dodjeljivani navedeni krediti, kakvo je stanje njihove otplate, mogućnosti naplate rizičnih potraživanja, kao i izvori sredstava koja su preko Hypo Grupe plasirana, odnosno tijekom istrage utvrđivati će se jesu li ovi krediti poslužili kao pokriće za operacije pranja novca, točnije za legalizaciju novca sumnjivog porijekla.
DM/Necenzurirano.com
|
- 09:48 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
ponedjeljak, 15.03.2010.
15.03.2010: Nakon što su (krivnjom političara) banke u RH sve opljačkale...
PROFIT I OD KRIZE:
Dok u Austriji bankama uvode porez solidarnosti, domaće banke bilježe zaradu od milijardu eura, ali nema jamstva da HBOR-ovi krediti neće ići za popravljanje bankovnih bilanci
Po uzoru na Austriju: Bankama uvesti porez solidarnosti
Lovrinović: Samo banke, koje ostvaruju golemu dobit, ne plaćaju izvlačenje zemlje iz krize
Hoće li i Hrvatska krenuti austrijskim modelom uvođenja posebnog poreza
Austrijska vlada razrađuje prijedlog o uvođenju posebnog poreza na aktivu banaka po stopi od 0,07 posto, što bi im u godini donijelo oko 500 milijuna eura.
Tamošnji ga političari predstavljaju kao porez solidarnosti profitabilnoga bankarskog sektora kakav bi u Hrvatskoj uveo i Ivan Lovrinović, redoviti profesor na Katedri za financije Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu.
Ograničen učinak
– Apsurdno je i neprihvatljivo da svi plaćaju žrtvu izvlačenja zemlje iz krize, osim banaka, koje su apsolutno zaštićene, nitko ih ne dira i ostvaruju golemu dobit – kaže Lovrinović.
– Mjere koje Vlada predlaže, od kreditiranja do poticanja stanogradnje, imat će ograničen učinak i od njih će opet profitirati samo banke. Kad su ta sredstva bila na računu HNB-a, za 3 milijarde kuna pričuve banke su dobivale 0,75 posto kamata. Sada će dobiti najmanje od pet do šest posto kamata, što je za njih unosnije nego da je obvezna rezerva ostala ista – kaže dr. Lovrinović, koji se pridružuje kritikama koje su na račun banaka, pa i HNB-a, stigle prvo iz Sabora, indirektno iz Vlade, a onda i s Kaptola.
– Ni fiskalna ni monetarna politika ne idu za tim da se zemlja izvuče iz recesije i zbog toga je krajnje vrijeme da se krene na novi model ekonomske politike. Model koji je trajao 15 godina iscrpljen je, više nema prostora da se nastavi, a ni vremena da se godinama rade strategije i projekcije. Novi model mora se koncipirati za mjesec ili dva, kaže dr. Lovrinović jer se zemlja našla u čudnoj situaciji da joj monetarna politika diktira ekonomsku.
– Javnost uvijek uvuče nekog ekonomista na klizak teren pa on izjavi da treba mijenjati tečaj. Ja neću reći da treba mijenjati tečaj, ali nova ekonomska politika mora biti sinkronizirana. U protivnom, tečaj će se na dulji rok sam po sebi slomiti. Ne treba imati nerealna očekivanja od monetarne politike, ali treba hitno imenovati tri- četiri projektna tima koji će pripremiti restrukturiranje brodogradnje, zdravstva, Hrvatskih željeznica i poljoprivrede. Svaki od tih projekata rizičan je za politiku, ali ako se ne krene s njima, to će značiti da je postojeći koncept savršeno zaokružen, a jasno je da on ide na ruku bankama i uvoznim lobijima koji su svoje ljude savršeno rasporedili na važna mjesta u državi – kaže Lovrinović.
Ne na stup srama
– Ne bih unaprijed banke stavljao na stup srama, ali slažem se s tim da u lošoj privredi ne mogu samo banke biti dobre. Bankama ne treba nametati nove poreze, ali treba ih prisiliti da smanje kamate i kreditiraju privredu – navodi dr. Žarko Primorac koji je prozvao banke zbog visokih kamata i skupih usluga. – Da nije bilo povećanih rezervacija i otpisa loših potraživanja, banke bi i 2009. imale rast dobiti jer su im financijski rezultati bili bolji nego 2008., a to nije dobro. I one se trebaju zapitati u kojoj će situaciji biti za godinu ili dvije, upozorava dr. Primorac.
Posljednje mjere mogu se protumačiti i kao tiha sanacija bankarskih dugova i pokušaj da se spasi 11 milijardi kuna reprogramiranih kredita, uglavnom građevinarima. Osim toga, Lovrinović pita gdje su jamstva da jeftiniji HBOR-ovi krediti neće ići za popravljanje bankarskih bilanci.
Veličanstveni i u krizi: Banke su 2009. imale dobit od pet milijardi kuna
Lani su banke prema podacima HNB-a imale dobit od gotovo milijardu eura, što je sjajan rezultat za 2009., godinu krize. Ako se od ukupne dobiti odbije gubitak HPB-a i nekih manjih banaka, dobit je banaka malo niža, ali još je impresivnih 4,3 milijarde kuna. Zagrebačka banka lani je imala dobit od 1,5 milijardi, PBZ od 1,1 milijardu, Erste 758 milijuna, RBA 498 milijuna, Société Générale – Splitska 395 milijuna kuna, Hypo Alpe-Adria 232milijuna... Nitko se u realnom sektoru, osim HT-a, ne može približiti tako veličanstvenim "kriznim" rezultatima. (gd/VLM)
|
- 10:26 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
utorak, 09.03.2010.
Kriminal države u bankama u Hrvatskoj ...
Nema riječi za smrdljivo cvilizacijsko, koristoljubno, nesposobno i nemoralno smeće koje se namnožilo u tzv. državnim službama (na naš račun i štetu, dakako), počevši od najviših politokratskih instancija do onih 'istražiteljskih', policijskih.
Na linku NECENZURIRANO.COM iznašli smo gospodarske i javne zločine bez premca u novijoj povijesti čovječanstva, barem glede tzv. razvijene EUrope i tzv. demokratske RFepublike Hrvatske.
Pročitajte o Hypo-Alpe-Adria Bank kriminalu, pa onom Zagrebačke banke...
Najnovije:
Državno odvjetništvo i Ministarstvo financija prikrivali pranje mafijaškog novca preko Hypo banke
Mar 08, 2010 at 06:10 PM
Da je Devizni inspektorat doista i utvrdio postojanje osnovanih sumnja na financijske operacije pranja novca, dokazuje i informacija koju je Devizni inspektorat Ministarstva financija Republike Hrvatske uputio Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, dana 22. svibnja 2000. godine, pod brojem 513-08-01/00-26, klasa 440-08/99-01/13, kojeg su potpisali Slavica Pezer Blečića, tadašnja načelnica Odjela devizne i vanjskotrgovinske kontrole, te viši devizni inspektori Sanja Kamenski i Vinka Margan. Iz ove informacije upućene Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, razvidno je kako je poslovanje tvrtke B.R.I.M., te tvrtke Kombial, zatim poduzeća Stočar iz Samobora, te poslovanje fizičke osobe Ivana Gecega i Hypo Alpe Adria Banke bilo pod istragom Deviznog inspektorata Ministarstva financija, te da su tijekom istrage devizni inspektori utvrdili postojanje osnovanih sumnja na pranje novca preko Hypo Alpe Adria Banke, zbog čega su službenim dopisom Financijskoj policiji i Uredu za spriječavanje pranja novca svoje nalaze uputili drugim nadležnim službama na postupanje.
Zašto nije provedena detaljna istraga o vezama kriminalnog podzemlja i Hypo Alpe Adria Banke
Dokumentacija Deviznog inspektorata Ministarstva financija, iz svibnja 2000. godine, dokazuje kako su Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu i Ministarstvo financija Republike Hrvatske, 2000. godine organizirano prikrivali pranje novca organiziranog kriminala preko Hypo Alpe Adria Banke.
Iz povjerljivog spisa Deviznog inspektorata razvidno je kako su devizni inspektori Ministarstva financija proveli istragu poslovanja dviju tvrtki povezanih s organiziranim kriminalom, preko Hypo Alpe Adria Banke, te kako je o nalazima te istrage upoznato i Županijsko državno odvjetništvo.
Usprkos nalazima Deviznog inspektorata nije nastavljena istraga o financijskim operacijama pripadnika organiziranog kriminala preko Hypo banke
Ipak, očito je kako se nije išlo u nastavak istrage prema Hypo banci, te njenim vezama s pripadnicima organiziranog kriminala i uslugama koje je ta banka pružala pripadnicima organiziranog kriminala u Hrvatskoj, pranjem novca organiziranog kriminala, preko financijskih operacija u Hypo Alpe Adria Banci.
Iz spisa je razvidno kako su tijekom svoje kontrole inspektori Deviznog isnpektorata Minsiatarstva financija otkrili indicije i tragove o mogućim sumnjivim financijskim operacijama preko Hypo Alpe Adria Banke, ali usprkos tome Devizni inspektorat nije nastavio s provjerom zakonitosti poslovanja Hypo banke, niti je u tom smislu zatražio daljnje upute Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu.
Stoga se logičnim nameće zaključak kako se radilo o organiziranom prikrivanju financijskih operacija pranja novca koje su preko Hypo Alpe Adria Banke obavljali pripadnici organiziranog kriminalnog miljea,a sve s ciljem kako bi prikrili trag svojeg novca, financijskih prihoda i daljnji tijek „opranog“ novca u financijskom sustavu u Hrvatskoj.
Devizni inspektorat istraživao poslovanje Blaža Petrovića te tvrtki Kombial i B.R.I.M.
Do saznanja o povezanosti Hypo Alpe Adria Banke sa pripadnicima organiziranog kriminalnog miljea, Devizni inspektorat došao je tijekom provođenja nadzora nad poslovanjem tvrtke B.R.I.M. u vlasništvu Blaža Petrovića, te poslovanja tvrtke Kombial u vlasništvu Vesne i Ivana Majhera.
Poslovi između poduzeća B.R.I.M. i poduzeća Kombial našli su se pod istragom u istrazi protiv tzv. „Zločinačke organizacije“, koju je vodio Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu protiv Jelavića, Petrovića, Pripuza, Momčilovića, Štetića, Marinca, Gašparinca, Kolarića, Crnojevića, Blaža Petrovića, Vinkeševića i Gecega, i to u predmetu sumnjivog preuzimanja financijskog potraživanja tvrtke Kombial prema Tvornici duhana Zagreb, od strane Petrovićevog poduzeća B.R.I.M.
Prijenos potraživanja Kombiala prema TDZ-u Petrovićevoj tvrtki B.R.I.M.
Naime, prema tvrdnjama iz istrage vlasnik tvrtke Kombial Ivan Majher potpisao je pod prijetnjama prepuštanje potraživanja njegove tvrtke u iznosu od petnaest milijuna kuna prema Tvornici duhana Zagreb poduzeću B.R.I.M. u vlasništvu Blaža Petrovića.
Okolnosti ovog posla i naplate potraživanja od Tvornice duhana Zagreb, postale su predmet istrage koju je 2000. godine vodio tada istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu Radovan Ortynski, a danas je predmet zanimljiv posebno iz dva razloga.
Predmet „Kombial – BRIM“ otkriva tragove veza Hypo banke i organiziranog kriminala
Prvi je taj što predmet „Kombial – BRIM“, izravno povezuje Hypo Alpe Adria Banku s pripadnicima kriminalnog podzemlja u Hrvatskoj i pranjem novca za organizirani kriminalni milje, preko računa otvorenih na poduzeća u vlasništvu pripadnika kriminalnog miljea, kod Hypo Alpe Adria Banke.
Dakle, upravo dokumentacija iz ove istrage dokazuje kako je Hypo banka u Hrvatskoj bila umiješana i u operacije pranja novca za organizirani kriminal, te su računi otvoreni kod Hypo banke na fiktivna poduzeća pripadnika organiziranog kriminala, zapravo služili za organizirano pranje novca pripadnika kriminalnog miljea.
Druga bitna stvar je što ovaj predmet povezuje bliske suradnike Hrvoja Petrača s duhanskim biznisom, te duhanski biznis posredno s Hypo Alpe Adria Bankom, preko poslova koje su preko računa otvorenih u Hypo banci obavljali pripadnici organiziranog kriminalnog miljea u Hrvatskoj.
Informacija Deviznog inspektorata Županijskom državnom odvjetništvu, broj 513-08-01/00-26 od 22.5.2000. godine
Da je Devizni inspektorat doista i utvrdio postojanje osnovanih sumnja na financijske operacije pranja novca, dokazuje i informacija koju je Devizni inspektorat Ministarstva financija Republike Hrvatske uputio Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, dana 22. svibnja 2000. godine, pod brojem 513-08-01/00-26, klasa 440-08/99-01/13, kojeg su potpisali Slavica Pezer Blečića, tadašnja načelnica Odjela devizne i vanjskotrgovinske kontrole, te viši devizni inspektori Sanja Kamenski i Vinka Margan.
Iz ove informacije upućene Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, razvidno je kako je poslovanje tvrtke B.R.I.M., te tvrtke Kombial, zatim poduzeća Stočar iz Samobora, te poslovanje fizičke osobe Ivana Gecega i Hypo Alpe Adria Banke bilo pod istragom Deviznog inspektorata Ministarstva financija, te da su tijekom istrage devizni inspektori utvrdili postojanje osnovanih sumnja na pranje novca preko Hypo Alpe Adria Banke, zbog čega su službenim dopisom Financijskoj policiji i Uredu za spriječavanje pranja novca svoje nalaze uputili drugim nadležnim službama na postupanje.
Popis službenih izvješća Deviznog inspektorata o istrazi poslovanja Hypo Alpe Adria Banke sa pripadnicima kriminalnog miljea
Štoviše, iz ove je službene informacije jasno kako je Devizni inspektorat o svojim nalazima o poslovanju pripadnika kriminalnog miljea preko Hypo Alpe Adria Banke, sačinio više službenih izvješća, u istrazi koja je pokrenuta Zahtjevom za uključivanje u nadzor poslovanja tvrtki Kombial i B.R.I.M., pod brojem 513-08-01/99-3, od 15. ožujka 1999. godine, na temelju kojeg zahtjeva je izvršena i kontrola Deviznog inspektoarata u Hypo Alpe Adria Banci.
Tako se navodi Službena bilješka broj 513-08-01/99-9, od 25. svibnja 1999. godine, kao dio dokumentacije o istrazi koju je u svezi poslovanja Blaža Petrovića, tvrtke BRIM i Kombial, te Ivana Gecega preko Hypo Alpe Adria Banke vodio Devizni inspektorat od svibnja 1999. godine do svibnja 2000. godine, dakle, punih godinu dana.
Drugo izvješće koje se navodi u informaciji Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, je Službena bilješka klase 440-08/99-01/13, pod brojem 513-08-01/99-9, odnosno poseban dio ove službene bilješke koji se odnosi na analizu financijskih transakcija preko Hypo Alpe Adria Banke tijekom 1999. godine.
Treći dokument je službena bilješka pod brojem 513-08-01/99-6, od 26. svibnja 1999. godine i Zapisnik o obavljenoj kontroli deviznog i vanjskotrgovinskog poslovanja tvrtke Stočar iz Samobora, pod brojem 513-08-01/99-2 od 10. ožujka 1999. godine, vezano uz istragu o poslovanju poduzeća Kombial.
Zadnja dva dokumenta Deviznog inspektorata koji se navode kao dio dokumentacije o ovoj istrazi su službena informacija Deviznog inspektorata broj 513-08-01/99-22, od 7. listopada 1999. godine, te dopis upućen Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijskoj upravi zagrebačkoj, Sektoru kriminalističke policije, Odjelu za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta, označen brojem 513-08-01/99-13, od 28. lipnja 1999. godine.
Popis dokumentacije koju je Devizni inspektorat 22.5.2000. uputio Županijskom državnom odvjetništvu
Dopisom od 22. svibnja 2000. godine, Devizni inspektorat Ministarstva financija dostavio je na traženje Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu svu dokumentaciju i izvješća o kontrolama koje je proveo u svezi poslovanja tvrtki Kombial i BRIM, te Hypo Alpe Adria Banke, od svibnja 1999. godine do svibnja 2000. godine.
Dokument Deviznog inspektorata o dostavi ove dokumentacije vrlo detaljno precizira o kakvim se dokumentima radi, te sadrži precizan popis dokumentacije koju je Devizni inspektorat u svibnju 2000. godine uputio Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
„Na vaše traženje u privitku vam dostavljamo sljedeće:
I. Službena bilješka gornje klase, ur broj 513-08-01/99-9 od 25.5.1999. sa pripadajućim privicima.
II. Knjigovodstvena analitička kartica konta 2500 tvrtke B.R.I.M., Zagreb s opisom promjena od 15.2.1999. do 31.3.1999. o evidentiranoj kunskoj uplati u iznosu od 12,250.000,00 kuna i isplati u iznosu od 12,020.000,00 kuna sa saldom u iznosu od 230.000,00 kuna što, prema riječima knjigovotkinje gđe Marice Puškaš, čini dug B.R.I.M.-a Kombialu.
III. Isplate u iznosu od kn 12,020.000,00 potkrijepljene sa ZAP-ovim kompjuterskim izslitima.
IV. Prijenos sredstava od 10,000.000,00 kuna sa računa B.R.I.M.-a na Hypo banku (17.2.1999.) i odobrenje računa 16-05-004642 fizičke osobe Geceg Ivana kod Hypo banke.
V. Kompjuterske kartice kunskog računa Ivana Gecega dobivene od Hypo banke sa stanjem na dan 12.3. i 1.9.1999. Hypo banka je za navedeni iznos kuna izvršila prodaju deviza i knjižila na devizni račun Ivana Gecega DEM 2,557.699,15 (22.2.1999.). Daljnje financijske transakcije opisane su u Službenoj bilješci klase 440-08/99-01/13, ur broj 513-08-01/99-9 od 25.5.1999. godine. tijek opisanih transakcija potkrijepljuje se karticama Hypo banke sa stanjima na dan 12.3. i 1.9.1999. godine.
VI. Službenu bilješku (iste klase), ur br 513-08-01/99-6 od 26.5.1999. godine i Zapisnik o obavljenoj kontroli deviznog i vanjskotrgovinskog poslovanja tvrtke Stočar Samobor (iste klase), ur broj 513-08-01/99-2 od 10.3.1999. godine vezano za tvrtku Kombial.
VII. „Nalog za prijenos sredstava (asignacija)“ Kombial – upravitelj – Trgoproizvod (vezano uz privitak II) o transferu 11,650.000,00 kuna provjerenu kod Hypo banke radi postojanja kunskog računa Trgoproizvoda, Lonjica, navodnog vlasnika tvrtke Ivana Gecega. Provjerom je utvrđeno da kod Hypo banke ne ostoji niti račun tvrtke niti račun obrta Trgoproizvoda te je u vezi s tim sačinjena Informacija glavnom deviznom inspektoru. Sastavni dio ovog privitka je: Informacija iste klase ur broj 513-08-01/99-22 od 7.10.1999.; „Nalog za prijenos sredstava (asignacija“ od 16.2.1999.; Odgovor Hypo banke o postojanju žiro računa fizičke osobe Ivana Gecega.
VIII. Dopis upućen MUP – PU Zagrebačka, Sektor kriminalističke policije, Odjel za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta iste klase, ur br 513-08-01/99-13 od 28.6.1999.
IX. Dopis upućen Ministarstvu financija, Financijskoj policiji, Uredu za spriječavanje pranja novca.
X. Izvješće MUP-a broj 511-01-24/6-20741/00 od 3.3.2000. godine“, stoji u dopisu Deviznog inspektorata Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, od 22. svibnja 2000. godine.
Dopis Deviznog inspektorata Policijskoj upravi zagrebačkoj od 28.6.1999. pod brojem 513-08-01/99-13 klasa 440-08/99-01/13
Iz dopisa Deviznog inspektorata Policijskoj upravi zagrebačkoj, Sektoru kriminalističke policije, Odjelu za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta, od 28. lipnja 1999. godine, pod brojem 513-08-01/99-13, klasa 440-08/99-01/13, jasno je kako je i prije službene dostave dokumentacije Županijskom državnom odvjetništvu, Devizni inspektorat Ministarstva financija dokumentaciju iz ove istrage dostavljao istražnim tijelima na daljnje postupanje.
Tako se iz ovog dopisa Deviznog inspektorata Policijskog upravi zagrebačkoj može jasno vidjeti kako je već krajem lipnja Devizni inspektorat Ministarstva financija raspolagao s određenim saznanjima o kriminalnim aktivnostima vezano uz međusobne poslove poduzeća B.R.I.M., Kombial, Tvornica duhana Zagreb, Stočar Samobor i Centrofasade promet.
„U predmetu Kombial d.o.o., Zagreb; B.R.I.M. d.o.o., Zagreb; TDZ d.d., Zagreb; Stočar d.d., Samobor i Centrofasade Promet d.o.o., Zagreb u privitku Vam dostavljamo sljedeće: 1) Službene bilješke o ustupu potraživanja kojim društvo Kombial d.o.o., Zagreb potraživanje od Tvornice duhana Zagreb ustupa B.R.I.M.-u d.o.o., Zagreb, a potraživanje od Stočara d.d. Samobor u omjeru 90:10 ustupa 10% društvu Centrofasada Promet d.o.o. Zagreb sa svim privicima; 2) Kaznenu prijavu protiv Ivana i Vesne Majher, Zagreb, Mašićeva 3a i suučesnika Blaža Petrovića; 3) Rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu sa zapisnikom V-St-50/99 od 18.6.1999. o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka nad društvom Kombial d.o.o. Zagreb“, stoji u dopisu Deviznog inspektorata Policijskoj upravi zagrebačkoj, od 28. lipnja 1999. godine, kojeg je potpisao tadašnji glavni devizni inspektor Ivan Vrljić.
Tko je u lipnju 2000. godine donio odluku kojom je obustavljena istraga o pranju mafijaškog novca u Hypo Alpe Adria Banci?
Iz dostupnih podataka i dokumenata jasno je kako je već sredinom 1999. godine, a potom i nakon kontrola obavljenih u 2000. godini, Devizni inspektorat Ministarstva financija imao određena saznanja o vezama Hypo Alpe Adria Banke s organiziranim kriminalnim podzemljem i njegovim pripadnicima, te su i sami inspektori Deviznog inspektorata u svojim službenim bilješkama jasno izrazili sumnju u operacije pranja novca organiziranog kriminala preko računa otvorenih na fizičke i pravne osobe kod Hypo Alpe Adria Banke.
Usprkos činjenici da su svi ti dokumenti bili proslijeđeni i kriminalističkoj policiji Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, ali i Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, iz dokumentacije je razvidno kako je svaka istraga o sumnjama na pranje novca organiziranog kriminala preko Hypo banke, obustavljena nakon lipnja 2000. godine, te da daljnja istraga nije išla u smjeru provjere i istrage sumnjivih financijskih transakcija i operacija u Hypo Alpe Adria Banci.
Točnije, jasno je da je netko u lipnju 2000. godine donio odluku kojom je obustavljeno bilo kakvo daljnje istražno postupanje u odnosu na Hypo banku, te je očito kako su u tom trenutku u to prikrivanje organiziranog pranja mafijaškog novca preko Hypo Alpe Adria Banke bili uključeni najviši dužnosnici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, ali i Ministarstva financija, pod čijom je izravnom nadležnosti bio Devizni inspektorat.
Domagoj Margetić
|
- 10:33 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
ponedjeljak, 08.03.2010.
8.3.2010: Danke, Kroatien! Austrijske banke 'peru' milijarde eura novca kriminalaca!
Talijanska mafija 'oprala' 2 milijarde eura u AustrijiBeč, 08.03.2010., 09:17 | A.E.
Banke u Austriji su od 2005. do 2007. pomogle u pranju oko 2 milijarde eura talijanske mafije, izvijestio je u nedjelju tjednik Austria weekly profil, pozivajući se na podatke talijanskog tužiteljstva.
Transferi su izvedeni preko talijanskih operatera
Prema dokumentima do kojih je došao tjednik, novac je opran preko 14 računa u Raiffeisen Zentralbank i u Bank Austria, koja pripada talijanskom UniCredit Groupu, te austrijskoj ispostavi banke Anglo Irish Bank. Transferi su izvedeni preko talijanskih operatera Fastweb i Telecom Italia Sparkle (TIS), precizira tjednik.
Operateri su austrijske račune koristili za prijenos novca nizu drugih kompanija, nakon što bi uzimale i sebi dio. Prema tom izvoru bečko tužiteljstvo je pokrenulo istragu. Banke su odbile komentirati informaciju, ali su navele da surađuju s vlastima. Prema pisanju tjednika, tri banke su prije objave informacije, informirale vlasti o kretanjima transakcija njihovih talijanskih klijenata.
Tužiteljstvo u Beču je u jesen 2007. godine, odgovarajući na zahtjev kolega u Rimu, naredilo otvaranje bankovnih računa, ali njihovi vlasnici već su do tada znali što će se dogoditi. U veljači je tužiteljstvo Rima tražilo uhićenje 56 osoba, među kojima i Silvija Scaglie, utemeljitelja Fastweba, nakon velike afere pranja novca i fiskalnih prijevara. Fastweb i TIS, filijala Telecom Italia osumnjičene su da su fakturirale fiktivne telefonske i internet usluge u iznosu od 1,8 milijarde eura, što odgovora fiskalnoj utaji od 365 milijuna eura. (Hina)
|
- 12:27 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
srijeda, 16.12.2009.
KRIMINAL U HRVATSKIM BANKAMA I POLITICI - MI SMO TO (RAZ)OTKRILI
SVI KOJI SU ŽELJNI ISTINE O BANKARSKOM KRIMINALU I PLJAČKI RAVNOJ RATNOM ZLOČINU POD NADZOROM VLADA RH I HNB, ULOGIRAJTE SE NA
www.necenzurirano.com
HVALA STRUČNJACIMA IZ HNB I NJIHOVOM NADZORU POSLOVANJA HPB PAR STOTINA METARA OD NJIHOVE ZGRADE
ZA GUBITKE HRVATSKE POŠTANSKE BANKE OD NAJMANJE MILIJARDU KUNA...
Josip Protega i Sladonja sebe nagradili s 12 milijuna kuna godišnje
Prosinac 11, 2009 08:30
ZAGREB - Josip Protega, bivši predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, nakon četverogodišnjeg mandata banci je ostavio gotovo milijardu kuna rizičnih kreditnih plasmana. - Samo do kraja ove godine gubici državne banke, zbog poteza bivše uprave, popet će se na 400 milijuna kuna. No, Protega je, nakon što je u kolovozu smijenjen, HPB-u (ZSE:HPB-R-A) i novoj upravi ostavio i “raskoš” od 79 ljudi s menadžerskim ugovorima, 42 službena auta i čak 330 službenih mobitela. Pokazuju to podaci koji se mogu iščitati iz različitih izvještaja HNB-a do kojih smo neslužbeno došli.Mjesečno 360.000 kunaA oni pokazuju i da je Protega ipak najviše nagradio sebe i Ivana Sladonju, najbližeg suradnika i bivšeg člana Uprave.
----------------------------------------------------------------------------
SA 8 GODINA ZAKAŠNJENJA U ODNOSU NA NAŠ BLOGA 2001.:ETO KAKO CJELOVITO I 'PROFESIONALNO' RADE EUROPOLI, DRŽAVNA ODVJETNIŠTVA SLIČNA ZLOČINAČKA BAGRA
Sanader od Hypo banke dobio 800.000 DEM provizije?.
Objavljeno: 14.12.2009
U sklopu teme o spašavanju Hypo Group Alpe Adria, austrijski list Die Presse objavio je i priču agencije APA pod naslovom “Bombastični detalji o poslovima na Balkanu koruške banke”, u kojoj se bivši hrvatski premijer Ivo Sanader spominje kao osoba koja je Hypo banci otvorila vrata za poslovanje u Hrvatskoj i koja je za posredovanje u kreditiranju dobivala masne provizije.
VEZANE VIJESTI
Vijesti
Istražuju se transferi novca Hypo banke u investicije u Hrvatskoj
Opaka poruka s Tuđmanova groba
Ivo Sanader - nervoza s pokrićem
“Usred borbe za spas Hypo banke isplivali su novi detalji o poslovima te banke na Balkanu. Uz nerazjašnjene poslove s jednim bivšim generalom, radi se i o kreditu u čijem je ishođenju posredovao bivši hrvatski šef Vlade Ivo Sanader, koji je za to navodno dobio masnu proviziju. Također su dvojbena ulaganja u Sloveniju, primjerice u Kempinski Palace Hotel u Portorožu”.
U Hypo Alpe Adria banci u Hrvatskoj nisu željeli komentirati navode iz austrijskog dnevnika.
- Riječ je o spekulacijama koje ne možemo komentirati - odgovorili su iz Odjela za odnose s javnošću navedene banke.
Austrijski novinari, pozivajući se na informacije dugogodišnjeg člana Uprave Hypo Grupe, Wolfganga Kulterera, koji je u međuvremenu u Austriji osuđen zbog lažiranja bilanci, pišu da je korušku provincijsku banku u Hrvatsku uveo upravo Sanader.
Pritom napominju da je prema nepotvrđenim medijskim informacijama Sanader dobio 800.000 njemačkih maraka provizije za posredovanje u ishođenju 4 milijuna maraka kredita.
U članku se također spominju sumnje da je Hypo banka financirala izborne kampanje HDZ-a kako bi mogla računati na određene protuusluge.
- Hypo banka nikada nije financirala HDZ. Ni u jednoj kampanji i ni u jednom drugom obliku - izjavila je Sunčana Glavak, glasnogovornica HDZ-a.
I zagrebačkog gradonačelnika, predsjedničkog kandidata Milana Bandića u navedenom članku dovode u vezu s poslovanjem banke. Pišu da mu je Hypo banka navodno odobravala kredite po iznimno dobrim uvjetima, kao i da mu je isplaćivala provizije.
- Ne bih ništa komentirao. Sve što ima, neka se objavi, ja ne mogu komentirati objede i laži. Jedino što imam u Hypo banci je kredit od 111.000 erua koji uredno otplaćujem, a dobio sam ga pod istim uvjetima kao i svi ostali građani - izjavio je Bandić.
Die Presse još jednom ističe i više nego sumnjiva ulaganja u poslove s nekretninama umirovljenoga generala Vladimira Zagorca, čije je projekte u Puli, Rovinju, Dubrovniku i na Hvaru Hypo banka kreditirala s čak 260 milijuna eura.
“Na istoku zemlje u središtu poslovanja Hypo grupe navodno je bio Branimir Glavaš, koji je u međuvremenu osuđan kao ratni zločinac te je pobjegao u susjednu BiH”, piše Die Presse.
Obradivši i sumnjiva ulaganja u Sloveniji, austrijski novinari u cijeloj priči s rizičnim investicijama Hypo banke spominju i upitno ulaganje 70 milijuna eura u luksuzni Kempinski hotel s hrvatske strane granice, u Savudriji.
Napominju da je prije tri godine zbog kritičkog pisanja o Hypo banci bez posla ostalo sedam novinara Glasa Istre, a u tekstu se pozivaju i na pisanje Nacionala o tome kako je Hypo grupa preko fiktivnih tvrtki prebacivala novac u Lihtenštajn, da bi ga potom prebacivala u Hrvatsku pod krinkom investicija.
Hypo Alpe-Adria-Bank | Ivo SanaderKOMENTARIKomentari RSS Kad se planira ispitat poslovanje Hypo banke u Hrvatskoj- od samog početka do dan danas. Da li i sumnjiva prodaja Plive ide putem Hypo banke i Sanadera???? I zašto je uopće Sanader želio upropastit Hrvatsku, gdje mu je domoljublje?
v-ilica
prije 20 min
kažu da u demokraciji narod ima onakvu vlast kakvu zaslužuje...
kokos
prije 39 min
E ljudi moji„ mislim da su nas u "Die Presse" dobro skinuli. Jedna jedina, naša, voljena " K.u.K – Kroatien und Korruption “
Tko zna njemački OK, inače.... "translate.google"
Crveni križ
Gradsko društvo Crvenog križa u Osijeku je podiglo kredit kod Hypo banke u Osijeku. 10.000.000,00 kn na 10 mjeseci !? Opaaa, dobra rata od preko milijun kuna mjesečno za jednu neprofitnu udrugu... Investicijski program koliko znam - jok! Hipoteka na zgradu Crvenog križa u samom centru Osijeka. Nadam se da je makar tu sve u redu. Nezaposleni ravnateljev sin u isto vrijeme digao preko milijun kuna kredita bez ijednog dana radnog staža... Pitanje: U kojoj banci je ravnateljev sin digao kredit?
--------------------------------------------------------------------
UGLEDNI BANKARSKI SVIJET (U SVIJETU)
NUŽDA ZAKON BRIŠE
Banke u recesiji posegle za mafijaškim novcem?
Ne birajući načina da u financijskoj krizi održe likvidnost, banke širom svijeta prihvatile su i oprale 352 milijarde dolara prljavoga mafijaškog novca zarađenog uglavnom trgovinom drogom.
Autor: Marko Fančović/VLM14.12.2009 14:46 (Foto: AFP)
Kako kaže Antonio Maria Costa, šef UN-ova ureda za drogu i kriminal sa sjedištem u Beču, postoje dokazi da je zarada od organiziranog kriminala bila "jedini dostupni kapital na raspolaganju nekim bankama koje su prošle godine bile na rubu kolapsa, i da su brojne banke tu "otrovnu ponudu" očajnički prihvatile. Costa kaže da su mu pažnju na priliv nezakonitog novca prvo skrenule pažnju obavještajne službe i tužitelji iz Britanije, Švicarske, Italije i SAD-a prije nekih 18 mjeseci. No, ne želi navoditi koje su države i banke u pitanju, je kaže da se njegov ured treba baviti rješavanjem problema, a ne raspodjelom krivnje. No, potvrđuje da je novac uspješno opran i sad je dio legalnoga financijskog sustava.
Antonio Maria Costa (lijevo) (Foto: AFP)
- U mnogim slučajevima novac od droge bio je jedini likvidni investicijski kapital. U drugoj polovici 2008. likvidnost je bila glavni problem bankarskog sustava i stoga je likvidni kapital postao bitan faktor – kaže Costa i dodaje:
- U jednom trenutku prošle godine sustav je bio paraliziran zbog nevoljkosti banaka da jedne drugima posuđuju novac. Progresivna likvidizacija sustava i progresivno poboljšanje vrijednosti dionica nekih banaka značilo je da je problem nelegalnog novca postao daleko manje ozbiljan nego što je bio. Međubankarski krediti bili su financirani novcem koji je nastao u trgovini drogom i drugim nelegalnim aktivnostima. Postoje naznake da su se neke banke spasile na taj način.
Velika količina novca koji je sad "čist" i koji mafijaši mogu legalno ulagati bila bi dovoljna za vođenje jednoga američkog rata u pola svijeta udaljenoj zemlji, ili za slanje ekspedicije s ljudskom posadom na Mars. Da bi ubuduće spriječili takve pojave, svjetski vođe traže donošenje novih MMF-ovih propisa. No, za već opran novac je "prošla baba s kolačima" i njegovo nezakonito porijeklo bit će iznimno teško dokazati. Na Costine optužbe je glasnogovornik Britanskog udruženja bankara izjavio:
- Nismo bili sudionici nikakva regulacijskog dijaloga koji bi podržavao takvu teoriju. Jasno je da je postojao nedostatak likvidnosti u sustavu, a to je popunjeno intervencijom središnjih banaka.
OCJENA:
5 14.12.2009. u 18:36h c@n@jisraM je napisao/la:
A tko je i do sada prao sav taj mafijaski novac od droga,prostitucije i cega sve ne ???( nedavno je jedan od predsjednickih kandidata u Ukrajini ustvrdio kako je Izrael kidnapirao 25,000 ukrajinske djece u svrhu trgovine njihovim organima.Istovremeno u New Yorku je uhicen rabin sa skupinom pomagaca koji je preprodavao organe po $120,000. Hmmmm ciji su to organi bili?Prisjetimo se i izjava Svedjana o organima palestinske djece). .................Ocigledno je da novac kriminalnog podzemlja ispiru oni jos veci mafijasi ,MONETARNI,kriminalnog nadzemlja...
OCJENA:
8 14.12.2009. u 18:03h dbob je napisao/la:
Bila recesiji ili ne, hrvatske banke posegle odavno za mafijaskim novcem!!? Marko, napravi pravu novinarsku anketu, a ne prepisivat od drugih novina?!
OCJENA:
13 14.12.2009. u 15:04h Venlo je napisao/la:
Da ne bi ovih "boraca" protiv mafije,još bismo mislili kako mafijaši između sebe vrše plaćanja paketnom dostavom.Napune pakete novcem i šalju poštom.
Danas,kad špijunski sateliti mogu snimiti vrstu crijepa na vašem krovu,smiješna je ta njihova "borba".
Umjesto slike svijeta u kojoj su na jednoj strani dobri momci(političari,sudovi,policija,građani),a na drugoj loši momci(mafijaši,lopovi,razbojinici,ubojice),svatko će pomalo,s vremenom,poimati pravu sliku-da su na vrhovima i jedne i druge strane isti ljudi.
Pohvali Pokudi
Stranice: 1/2Sljedeća6 KomentaraBroj pregleda: 1874Najnovije08:46 | Tržište mobitela rast će 9 posto u sljedećoj godini08:41 | FOTO Dubrovnik i okolica bez struje, prekinuta nastava u školama08:26 | Zbog nestanka struje u Dubrovniku obustavljena nastava08:00 | Želimo ostati lider hrvatskoga tržišta životnih osiguranja07:56 | Britanske spremačice i dadilje korisnije su za društvo od bankara00:29 | Ina do 28. prosinca vraća državi milijardu i pol kuna23:03 | FOTO Snijeg i olujna bura blokirali promet između Dalmacije i sjeverne Hrvatske22:36 | Tisućama poziva građani donirali ZakladuPrikaži sveVijesti danaSanader i B. Matković opovrgavaju optužbe na svoj računNova masovna uhićenja u KopenhagenuRadnici Željezare Split umjesto u crkvi Božić će dočekati u tvorniciBozanić: Tko je Hrvatima ukrao Božić? Rončević je drugi ministar koji je optužen u 19 godinaJ. Kosor: U ovom trenutku ne može se isplatiti puni iznos božićnicaPrimorac: Tužit ću Vidoševića ako se ne ispriča meni i mojoj obiteljiAustrijanci nacionalizirali Hypo banku, Zagreb odahnuo
NajčitanijeKosor želi učvrstiti svoj položaj izvanrednim izborima u HDZ-uSanader i B. Matković opovrgavaju optužbe na svoj računBozanić: Tko je Hrvatima ukrao Božić? FOTO Snijeg i olujna bura blokirali promet između Dalmacije i sjeverne HrvatskeVIDEO Budućeg policajca udarili bejzbolskom palicom po glavi"Obiteljska" škola: Suprug ravnatelj, žena kuharica, kći učiteljicaVozio unatrag zaustavnim trakom prema benzinskoj postajiFOTO Dubrovnik i okolica bez struje, prekinuta nastava u školama
-----------------------------------------------------------------------
EVO ŠTO O BANKARIMA MISLE (BIJELI) BRITANCI:
------------------------------------------------------------------------
Britanske spremačice i dadilje korisnije su za društvo od bankara
Spremačice, dadilje i smetlari Velikoj Britaniji donose opipljiviju korist od bankara, računovođa i reklamnih agenata, pokazalo je istraživanje u Velikoj Britaniji.
Autor: jra16.12.2009 07:56 Spremačice, dadilje i smetlari Velikoj Britaniji donose opipljivu korist, dok bankari, računovođe i zaposleni u reklamnoj industriji, kojima se i unatoč krizi i dalje isplaćuju basnoslovni bonusi, donose samo gubitke, pokazalo je nezavisno istraživanje New Economic Foundationa, a prenosi BBC.
Prema njihovom istraživanju, spremačice u bolnicama donose deset funti dodatne vrijednosti na svaku funtu svoje zarade, dok bankari na svaku zarađenu funtu Britaniju koštaju sedam funti. Tvrdi se da su bankari postali postali preteško breme zbog gubitaka koje je financijski sektor nanio domaćoj privredi, tako da je zaključak istraživanja kako nivo zarada često ne odražava realan značaj posla.
U gubitaške profesije istraživanje je svrstalo i zaposlene u reklamnoj industriji. Oni, tvrdi se, svojim reklamnim kampanjama kod građana stvaraju osjećaj nezadovoljstva i potiču na bezumnu potrošnju. Iako čelnici i menadžeri takvih agencija zarađuju od 50.000 do 12 milijuna funti, godišnje i "pojedu" 11 funti za svaku dobivenu funtu, a ekonomske gubitke donose i računovođe, koji raznim smicalicama pomažu u izbjegavanju plaćanja poreza državi. Na svaku njihovu zarađenu funtu izgubi se 47 funti.
Dadilje, s druge strane, rade puno korisniji posao i pomažu roditeljima da rade i zarađuju, donoseći britanskoj ekonomiji 9,5 funti na svaku zarađenu funtu. Spremačice u bolnicama na svaku zarađenu funtu donose 10, a prerađivači komunalnog otpada, zahvaljujući kojima se smanjuje i emisija CO2, donose dodatnih 12 funti, tvrdi se u istraživanju.
|
- 09:08 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
petak, 04.12.2009.
HPB U MILIJARDAMA KUNA DUGOVANJA - POLITIČARI I HGB KRIVCI!
Spašavanje HPB-a: Novi šefovi traže načine kako sanirati štetu koju je napravio bivši predsjednik uprave
Otkriće revizije: HPB može izgubiti milijardu kuna!
Nije isključeno da se banka sanira i loše plasmane zamijeni vrijednosnicama. HPB i Zaba žele spajanje H1 i Optime.
12.2009
Josipa Protegu svojevremeno je postavio bivši premijer Sanader pa se pretpostavlja da je novac plasirao po nalogu iz Vlade
Loši plasmani Hrvatske poštanske banke mogli bi biti i milijardu kuna, kažu nam dobro upućeni izvori. Razlog su rizični plasmani koje je banka odobravala za vrijeme bivše uprave na čelu s Josipom Protegom, kojeg je svojevremeno na to mjesto postavio bivši premijer Sanader.
Plasmani HPB-a – koji bi mogli biti rizični
U HPB-u političari su nam ubili nadu
Protega pod istragom USKOK-a?
U Hrvatskoj poštanskoj banci trenutačno pregovaraju sa šest domaćih državnih tvrtki s namjerom da uđu u banku s hibridnim depozitom. Odgovori tvrtki tek se čekaju, a realizacija bi trebala biti gotova do 18. prosinca. O kojim je tvrtkama riječ, ne može se doznati, no jedna od njih sigurno je Croatia osiguranje, za koju se već godinama špekulira da je partner banci, a to i ne čudi s obzirom na to da su obje državne i da danas iza svake banke stoji neko osiguravajuće društvo. Osim Croatije osiguranja, govori se da bi u šestorki mogli biti i neki državni fondovi. U proljeće bi, pak, trebala završiti dokapitalizacija banke, a za sada je najozbiljniji kandidat EBRD. Nakon toga postoji mogućnost da državne tvrtke svoje depozite pretvore u dionice čija bi vrijednost porasla.Čedo Maletić, sadašnji predsjednik uprave banke, koji je imenovan na to mjesto u kolovozu ove godine da izvuče HPB iz situacije u kojoj se našao, ne opovrgava iznos loših kredita od milijardu kuna, no vjeruje da će veći dio biti naplativ. Među tim kreditima su, primjerice, oni odobreni KIO-u Orahovica, SMS-u, Fantazija grupi, PPK Valpovo i Đakovštini.
A od već znanih kredita o čijem se vraćanju pregovara spomenimo one Adriatica.netu, Spačvi, Badelu 1862, te telekomunikacijskom operateru H1. Među kreditima je i onaj namijenjen brodogradnji, koji je osiguran državnim jamstvima i koji će sigurno, iako vjerojatno uz odgodu, biti vraćen. U ostalim slučajevima osiguranja su loša: vrijednost im je nekoliko puta manja od kredita.
Poslovanje se popravlja
Ovih dana čelnici HPB-a i Zagrebačke banke Maletić i Luković razmatraju opciju povezivanja dvaju telekomunikacijskih operatera – H1 i Optime. Zaba je, naime, jako izložena prema Optimi, a povrat novca je upitan. S obzirom na to da H1 ima znatan broj korisnika, a Optima infrastrukturu, spajanje bi bilo korisno rješenje za dvije tvrtke, ali i njihove kreditore.
U vrijeme bivše uprave za velik broj rizičnih kredita nije odvajana rezervacija te su nakon tog otkrića dolaskom nove uprave neprestano otkrivani i novi gubici, koji će do kraja godine iznositi 400 milijuna kuna.
Bez obzira na takve loše rezultate, nova uprava trenutačno daje sve od sebe da banka stane na noge. A prvi rezultati već su vidljivi iz podataka za studeni, kad je, primjerice, banka imala tri puta veći porast štednje u odnosu na ostvareni u ovoj godini. No banka planira i niz novih koraka.
Svježi kapital
HPB dogovara sa šest državnih tvrtki uplatu hibridnog depozita u vrijednosti od oko 150 do 200 milijuna kuna, što bi se trebalo realizirati za dva tjedna. Nakon toga, vjerojatno u proljeće, trebala bi se obaviti i dokapitalizacija banke u vrijednosti od oko 500 ili 600 milijuna kuna. Za sada se spominje EBRD kao potencijalni ulagač, koji bi postao 25-postotni vlasnik banke.
Iako konačni dogovor o tome još nije postignut, na takvo što upućuje navodni nedavni sastanak premijerke Jadranke Kosor sa čelnikom EBRD-a Thomasom Mirowom. Ako se ne realizira ta dokapitalizacija, HPB bi to pokušao realizirati s IFC-om, dijelom Svjetske banke, ili bi se išlo u IPO, ali za to vrijeme na tržištu nije idealno. Plan je da nakon što se obavi dokapitalizacija, tvrtke koje su uložile hibridni depozit, zamijene taj depozit za dionice, jer bi njihova vrijednost prema procjenama nakon poboljšanja poslovanja mogla znatno porasti.
Postoji i zadnja opcija, da se banka sanira, odnosno da se po receptu devedesetih godina loši plasmani prebace u HFP, a u zamjenu banka dobije prvoklasne državne vrijednosne papire. Kapital je banci neophodan, s obzirom na ovogodišnji gubitak od oko 400 milijuna kuna, te postizanje adekvatnosti kapitala od minimalno potrebnih 12 posto.
Maletić koji je na čelu banke od sredine godine rješava gomilu propusta koje je napravio njegov prethodnik Josip Protega. Smijenjen je nakon što je HNB utvrdio da banka iskazuje krive podatke, a i nakon što su došla upozorenja iz financijskih krugova o nepravilnosti u poslovanju banke. No, prava visina gubitaka banke počela se otkrivati tek nakon njegova odlaska.
No, treba imati i na umu da su u trenutku plasmana kredita mnogi izgledali manje rizični jer je gospodarstvo bilo u boljoj situaciji, te da su ove godine, nakon sloma, postali nenaplativi. Stoga, nije isključeno da uz HPB gubitke krenu brojati i ostale banke, za koje se ne zna jesu li, primjerice, kredit Pevecu ocijenili rizičnim.
Komentari
1 04.12.2009. u 11:16h mr_brown je napisao/la:
"Radio sam sve po zakonu"; tvrdi pripadnik zločinačke Zajednice. (gore na slici)
OCJENA:
6 04.12.2009. u 11:05h Venlo je napisao/la:
Kratki tečaj za tajkuna
Preduvjeti:imati kuma,rođaka,ili tetkovog kuma u banci,registrirati firmu d.o.o.,imati pašnjak u vukoj*****.
Uzeti predračun uvećan za 30%od stvarne vrijednosti od firme koja gradi stanove za stan od 100 m2,ukupno 250.000 EUR.Od tetkovog kuma iz banke dobiti financiranje s 10 % učešća,za hipoteku dati onaj pašnjak iz vukojebine kojeg je procjenitelj procijenio na 300.000 eura za 2000 eura na ruke.Kako nemate traženih 10% za učešće,od Porezne uprave zatražiti povrat PDV-a na fakturu za stan.Dobivate 57.500 eura od Porezne uprave,plaćate 25.000 eura banci za učešće,ostaje vam 32.500 eura netto.
Kredit ne vraćate,banka uzima pašnjak,vi imate stan vrijednosti 200.000 eura plus 32.500 eura za džeparac.
Ne vjerujete????
Kad biste znali koliko je takvih perpetum mobilea napravljeno,hahaha.
OCJENA:
15 04.12.2009. u 10:17h tvrdi_l je napisao/la:
CITAT:
Josipa Protegu svojevremeno je postavio bivši premijer Sanader pa se pretpostavlja da je novac plasirao po nalogu iz Vlade
Neka gospodin Protega objasni u roku od tjedan dana na osnovu cega je odobravao kredite koje ne bi ni malo dijete odobrilo.I neka se to rijesi a ne neke PREPTOSTAVKE.Ako je Ivo Sanader zapovijedio Protegi (koji to mora potvrditi) odobravanje kredita onda gospodina Sanadera treba pitati za objasnjenje.
Hrvatska drzava nije vlasnistvo niti gospodina Protege niti gospodina Sanadera.
OCJENA:
18 04.12.2009. u 09:54h tvrdi_l je napisao/la:
Ne znam kako ih nije sramota pisati ocigledne lazi.Taj kredit brodogradnji ce biti vracen od drzave!!!
Drzava ionako nema novaca, uvela je krizni porez.Sve ce vratiti poreski obveznici.
Gdje je tu linija odgovornosti?
Drzava nije vise na koljenima,sad je gotova.To nije pesimizam to je cinjenicno stanje:SVAKIM DANOM SVE VISE AFERA I LOPOVLUKA,GDJE GOD DA SE OKRENES.
Pravosudni organi i sudstvo i policija - nesposobni.Drzavno vodjstvo-nesposobno.
Uvijek je fantomski krivac - KRIZA.
|
- 11:27 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
utorak, 20.10.2009.
ETO REZULTATA 'INVESTICIJA' I RADA BANAKA U HRVATSKOJ - SRAMOTA HNB!!!!!!
20 10 2009
Robovi minusa: Banke neće smanjiti minuse jer time gube milijarde u kamatama
U minusu je čak trećina Hrvata, što znači da se milijun i pol građana ‘krpa’ na taj način
ZAGREB - Trebali bi zakonom zabraniti minuse građana veće od polovice njihovih plaća. Predlažem postupno uvođenje s prijelaznim razdobljem od pet godina. Mjera je to koju je u akciji Jutarnjeg lista Moja Hrvatska predložio naš čitatelj Goran Aleksić iz Kutine.
Iako pritom nije otkrio je li i sam u minusu Goran Aleksić misli da bi takva mjera države bila dobra za psihičko zdravlje građana i za oslobađanje od mentaliteta potrošačkoga društva.
Ograničiti minuse ili ne zasigurno je jedno od pitanja koje će podijeliti građane. Dok su prekoračenja po tekućem računu nekima slamka spasa, drugi su svjesni da je riječ o najskupljem mogućem kreditu na koji pojedine banke naplaćuju najveću zakonom dopuštenu zateznu kamatu do 14 posto godišnje.
Čak trećina Hrvata je u minusu što znači da se oko milijun i pol zaposlenih i umirovljenika ‘krpa’ na taj način. Krajem srpnja potrošački krediti banaka stanovništvu dosegnuli su 52,4 milijarde kuna, a značajna stavka u toj brojci upravo su minusi.
Mladen Vedriš:
Banke bi same trebale ograničiti minuse, za to još nije prekasno
Hrvati imaju oko četiri milijuna otvorenih tekućih računa u bankama, gotovo milijun žiro-računa i više od osam milijuna platnih kartica. Kreditna zaduženost Hrvata upola je veća nego u većini tranzicijskih zemalja, ali i dva do tri puta niža nego u zemljama Europske unije.
Nedopušteno prekoračenje
Samo od kamata na potrošačke kredite stanovništvu banke su u prvom polugodištu ove godine zaradile nevjerojatnih 4,8 milijardi kuna. Zahvaljujući, naravno, velikim dijelom i minusima građana. Dio njih danas zasigurno žali trenutak u kojem im je banka odobrila dopušteno prekoračenje po tekućem računu u iznosu i do 300 posto primanja.
Minus su potrošili već u prvom mjesecu odobrenja i sada plaćaju visoke kamate.
- Da mi banka prije sedam godina nije odobrila tako veliki minus vjerojatno se nikada ne bih našao u poziciji da svaki mjesec strepim od nedozvoljenog minusa. Slikovito rečeno pokrio bi se dekom koliko je duga i nikada ne bih otišao u minus od 26.000 kuna koji više ne mogu kontrolirati - kaže naš čitatelj iz Zagreba koji je pobornik zakonskog ograničavanja minusa.
Premda ima iznadprosječna primanja nedavno se našao u novim problemima jer mu je banka zbog uvođenja kriznog poreza bez upozorenja smanjila minus za oko 900 kuna pa se našao u nedopuštenom prekoračenju.
Poslovna politika
Dok su u Srbiji primjerice ograničili kreditnu zaduženost, uključujući i minuse, na jednu trećinu primanja, Hrvatska je to područje prepustila samim bankama. Na pitanje jesu li ikada razmišljali o zakonskom ograničenju dopuštenih prekoračenja po tekućim računima iz Ministarstva financija jučer su tek poručili da je to stvar poslovne politike banaka. A bankama je naravno cilj zarada.
Zarada
Samo od kamata banke su u prvih 6 mjeseci zaradile 4,8 milijardi kn
Prema pojedinim izračunima klijent kojem s plaćom od 5.000 kuna banka odobri 10.000 kuna minusa koji iskoristi do maksimuma godišnje banci na kamate ostavi oko 1.500 kuna. Jasno je kako je riječ o velikim iznosima koji potvrđuju da su minusi najskuplji krediti. Premda se krediti građanima posljednjih mjeseci zbog opreza građana i strožih uvjeta banaka smanjuju, većina građana i dalje koristi minuse koji se u nekim bankama i povećavaju.
Prijelazno razdoblje
Ekonomist Mladen Vedriš pobornik je ograničavanja minusa i procjenjuje kako za takvu mjeru nije prekasno.
- Nije nužno da se zakonom ograniči minuse već je logično da to učine i same banke kroz Hrvatsku udrugu banaka. U situaciji prezaduženosti građana moralni hazard ne ide u korist niti građanima niti bankama. Takvo ograničavanje ne bi bila prohibicija već način da se građane dovede u odgovornu poziciju - ističe Vedriš.
On predlaže uvođenje prijelaznog razdoblja da se građanima omogući vraćanje postojećih minusa i skup kriterija prema kojem bi se određivalo dozvoljeno prekoračenje po računu, a koji bi uključivali postojeću zaduženost i visinu plaće, ali i neke nove uvjete. Dakle, puno strože uvjete po uzoru na korporativni sektor.
U većini banaka u minusu je svaki drugi klijent. U Erste banci minuse koristi oko 50 posto klijenata koji su prosječno u minusu oko 3.300 kuna. Prosječan iznos odobrenog okvirnog kredita po tekućem računu pak iznosi oko 6.100 kuna. U Hrvatskoj poštanskoj banci minuse koristi 66 posto klijenata u prosječnom iznosu od oko 3.500 kuna. Slično je i u Zagrebačkoj banci u kojoj prekoračenje koristi 51 posto klijenata.
U Srbiji nema minusa ako je plaća manja od 250 eura
ZAGREB - U strahu od galopirajuće inflacije, Narodna banka Srbije još lani je donijela mjere kojima je pokušala ograničiti zaduženje po tekućim računima građana.
Slično uvjetima kakvi su kod nas bili početkom desetljeća, u Srbiji vam rata kredita ne smije biti veća od trećine plaće. Po odluci Narodne banke Srbije, od srpnja prošle godine minus na tekućim računima računa se kao kreditno zaduženje.
Zbog toga je dio banaka svojim klijentima smanjio iznos dozvoljenog minusa. Nisu to učinile sve banke: maksimalni dozvoljeni minus je u iznosu tri mjesečne plaće.
Banke koje dozvoljavaju minus veći od trećine plaće, dužne su to zaduženje pokriti dodatnim rezervama. Beogradska Hypo banka tako dopušta minus u trećini plaće (nakon svih odbitaka, kredita, alimentacija i drugog), a Erste banka u iznosu prosječne plaće.
Kriza je i u Srbiji mnoge potakla na smanjenje plaća, ili pak na povratak u sivu zonu i isplatu plaća na ruke. Kako bi usporili taj trend, donesena je odluka da nisu kreditno sposobni oni koji na račun plaće primaju manje od 20.000 dinara mjesečno (manje od 250 eura). Oni ne mogu dobiti kredit, niti im se odobrava minus na tekućem računu. (S.P. )
Godišnje kamate do maksimalnih 14 posto
ERSTE BANKA
- oko 50 posto klijenata koristi minuse
- prosječan iznos odobrenog kredita oko 6.100 kuna
- prosječan iskorištenog minusa oko 3.300 kuna
- kamata na dozvoljeni minus do 13,95 posto godišnje
HYPO BANKA
- dopušteno prekoračenje do tri neto plaće
- kamata na dopušteno prekoračenje 12 posto
- kamata na nedopušteni minus 14 posto
PBZ
- oko 30 posto klijenata koristi dopušteno prekoračenje
- dopušteno prekoračenje do tri prosječne plaće
- na dopušteno prekoračenje kamata od 9,98 posto do 13,98 posto
na nedopušteno prekoračenje 14 posto
ZAGREBAČKA BANKA
- klijenti koriste oko 30 posto sredstava dopuštenog prekoračenja
- 51 posto klijenata koristi minus
- visina kamate od 9,99 do 13,99 posto godišnje
RAIFFEISEN BANKA
- udio dopuštenih prekoračenja nešto manji u odnosu na isto razdoblje lani
- udio nedopuštenih prekoračenja povećao se za pet posto u odnosu na lani
- 63 posto iskorištenih odobrenih prekoračenja
- maksimalni iznos dopuštenog prekoračenja za isplatu plaće 40.000 kuna
- kamata na nedopušteni minus 14 posto godišnje
KOMENTARI Komentiraj
| saicsedmi | 20.10.2009 02:20:28
Rule your mind or it will rule you. -Horace- =kapitalizam i demokracija
| babgida | 19.10.2009 21:54:59
nitko nas u ovoj državi ne pljačka više od banaka,jedni razlog zbog kojeg bi volio da sve propadne jesu banke,to je nemjerljiva pljačka ovog naroda
|
- 09:22 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
utorak, 09.06.2009.
9.6.2009. PLJAČKA BANAKA U ARANŽMANU POLITIČKE 'STOKE' NEMILICE SE NASTAVLJA
05. 06. 2009. | 11:29
Ima li lijeka kad cijena posuđenog novca u bankama postaje sve viša?
Rast kamata na kredite uzet će polovicu prosječne plaće do kraja godine
Hrvatski građani trenutačno otplaćuju 127 milijarda kuna kojekakvih kredita. To je samo milijardu kuna manje koliko iznosi štednja u bankama, podaci su Hrvatske narodne banke s kraja ožujka ove godine. Laički gledano, to daje naslutiti da hrvatski građani kreditiraju hrvatske građane između kojih posredovanjem kroz naplatu razlike u kamata - stoje banke.
Zaduživanje je u 2009. prvi put u posljednjih 10 godina zaustavljeno, a kako banke sve manje imaju kome na hrvatskom tlu svoje kredite ponuditi, izvor zarade vide upravo u povećanju kamate – postojećim klijentima jer su i onako novac posudili po promjenjivim uvjetima.
Povećane kamate čine nepredviđeni trošak prosječnoj hrvatskoj obitelji koji će se do kraja ove godine popeti na polovicu plaće. To znači da na mjesec 50 do 200 kuna odlazi zbog viših kamata iz onako osiromašenih džepova građana, ne računajući često nepovoljnu tečajnu razliku koja također poskupljuje posuđeni novac.
--------------------------------------------------------------------------------------------
Goran Bakula iz NHS-a ističe da banke "navijaju" kamate na domaćem tržištu bez jasno opravdanih razloga
- Banke navode da im je izvor sredstava u inozemstvu poskupio, pa to imaju kao izliku za "nabijanje" kamata na našem tržištu. No, nema podataka koliko doista banke povlače sredstava iz inozemstva, a koliko od depozita građana radi kreditiranja onih kojima novac treba - ocjenjuje Goran Bakula, ekonomski savjetnik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Građani ne mogu pratiti stalni rast kamata na kredite
Imovina građana u Hrvatskoj već sada je nedostatna za financiranje povećanja kamata, upozorava Mario Švigir, ekonomski analitičar Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Nema izgleda za povećanje plaća koje bi pratile ovo povećanje, a dio ljudi ostao je i bez posla. Mogao bi se steći pogrešan dojam da povećanje depozita u bankama dolazi od istog sloja građana koji su i dužnici, ističe Švigir dodajući kako je povećanje kamata riskantno ne samo za dužnike nego i za cjelokupnu ekonomsku politiku. Taj signal, koji kao i svako drugo povećanje troškova života, koji građane vodi daljnjem smanjenju ionako minimalne potrošnje, uzrokuje rizik povrata kredita, scenarij je kako ga vidi analitičar Švigir.
---------------------------------------------------------------------------------------------
No ono što je vidljivo jest da bankama dobro ide za razliku od hrvatskih građana. Prema podacima o njihovoj dobiti prije oporezivanja krajem prvog tromjesečja u zadnje tri godine u tisućama kuna:
godina iznos (kn)
2007. 1.338.638
2008. 1.411.747
2009. 1.435.391
vidljivo je kako su banke u mjesecima kada su ostvarile najvišu dobit, a to je ove godine, povećale kamate.
U SAD-u imaju nulte kamate na kredite, može li to dobiti i Hrvatska?
U SAD-u već kreću s nultim stopama na kredite pa čak i s negativnim kamatama (možete li zamisliti da se to dogodi u Hrvatskoj) što znači da se prvotna suma zaduženja smanjuje, kako bi bankama barem dio bio osiguran za povrat.
Banke sukladno svojoj poslovnoj politici mogu i uglavnom ulaze, posebno u razvijenijim sustavima, u pregovore s klijentom koji se našao u poziciji da ne može podmirivati svoje obveze. Pregovara se o tzv. uvjetima refinanciranja osobnog duga.
Tako to rade u svijetu, koji je ove godine smanjio kamate na kredite, a mi, čini se, doživljavamo suprotno.
U svijetu smanjuju kamatu, a u Hrvatskoj povećavaju što dovodi do ruba siromaštva
Kako ekonomist Švigir podsjeća, brojna su poduzeća počela pregovarati o uvjetima restrukturiranja njihova duga prema bankama jer imaju problema sa solventnošću i likvidnošću, pa bi stoga, smatra, u slučaju nelikvidnosti dužnika (fizičke osobe) trebala postojati takva mogućnost prije nego što banka uzme ono što je obitelji dužnika najvrjednije - stan u kojem živi.
Bakula se osvrće na mogućnost prijevremene otplate kredita, no da ljudi imaju “gotovog novca”, kredit sigurno ne bi niti podizali. A i banke su se također potrudile da taj potez ne bude stimulativan visokim troškovima za prijevremenu otplatu kredita.
Postoji mogućnost masovnijeg povlačenja depozita i ulaganja u sada iznova oživjelo domaće tržište kapitala, na kojemu je već sada 52 posto malih investitora.
Kolektivno prestati otplaćivati kredite pa nek' banka bankrotira
U nekim inozemnim lokalnim sredinama posegnuli su za radikalnim mjerama kada su tamošnje banke odbile pokazati sluh za probleme svojih klijenata, uporno povećavajući kamate. Građani su se udružili i prestali kolektivno otplaćivati kredite što je vrlo brzo dovelo do bankrota novčarskih institucija koje su im posudile novac. Naprosto nisu imali od koga naplatiti svoja potraživanja, ali za razliku od hrvatskih banaka, instrumenti osiguranja povrata ipak nisu bili tako strogi te brzo unovčeni.
Pred razdobljem smo prilagođavanja odnosa na tržištu koje je izazvala kriza, što se vidi u nedostatku novca, padu kupovne moći i sposobnosti gospodarstva da uhvati neku novu ravnotežu s ovim financijskim i drugim dugoročnim ograničenjima, oslikava Švigir ističući da je potrebno uložiti sve napore da oni koji danas rade da bi servisirali dugoročnu kupnju svog doma, odnosno osnovne životne investicije, ne postanu masovni taoci nekog spontaniteta koji je na kraju uvijek najskuplja varijanta ne samo u ljudskom nego u financijskom smislu.
Komentari
E@@@o 09.06.2009 00:11 Odgovor
ZNA SE
IDEMO DALJE!
To_je_zo 08.06.2009 22:36 Odgovor
pa zasto mi imamo toliki postotak lopova
zasto se ko narod damo toliko prcati. Pa s nama radi ko kako hoce. Muzi naro. Muzli su i drugi dok nisu premuzli. Mi ko narod nismo zasluzil da sami sebi krojimo sudbinu.Pa nama stvarno treba neko ko ce govorit ti to , ti to i ove lesinare drzat pod kontrolom. E Hrvatska. Pjevalo se jos Hrvatska ni propala ali dolazi polako trenutak kad ce sve to otic u .....
kerberus2 08.06.2009 20:23 Odgovor
Hahaha kad ovo procitam
Građani su se udružili i prestali kolektivno otplaćivati kredite što je vrlo brzo dovelo do bankrota novčarskih institucija koje su im posudile novac. Sjetim se izbora svake 4 godine a bome i ovih lokalnih izbora....narod se kod nas ne moze udruzit ni da se istovari 10 metara drva a kamoli kolektivno neotplacivanje kredite...Hrvatski narod je hrpa G:_ov_ana kojoj treba nova kraljevina SHS ili nova jugoslavija jer mi ne znamo sami sobom vladat...
plavac55 08.06.2009 17:26 Odgovor
Samo neka banke gule,narod je glup i zasluzuje jesti govna!
Narod je htio kredite,smradanera i zajebanciju.Sad je vrijeme da se dernek plati!
opcija 06.06.2009 23:04 Odgovor
Neka Uskok pročešlja bankarski sektor!!!!
Recept bankarskim perverzijama je vrlo jednostavan, banke su u posljednjih 10 godina odigrale na stotine mutnih poslova, pa zagrebite malo po površini. Eto recepta da korupciju i kriminal prebacimo malo i do matičnih banaka pa neka se i Rim, Beč, Berlin bave malo svojom korupcijom, a vrli hrvtski bankari neka nauče lekciju da se sluga pokorni ne isplati. Dakle neka Uskok krene!!!
samostalni 05.06.2009 18:22 Odgovor
Samo naivni i jadne budale
nisu to promjenjivo nagore očekivali od Hrvatske-politike sistema .. (Država naravno je kapital banke) su pametni oni znaju kako se dolazi do love, zakonskom pljačkanjem naroda. Kako znamo sudstvo - tu se politika nesmije mješati ( oni u Hagu umiru od smjeha kada čuju kako se balkanskom narodu laže!) Pljačka banaka politika se nesmije mješati samo lovu štampati ! Drugi nisu puno bolji ali naši su ipak najsposobniji. Ali to sve skupa nije problem za po-bjednike nas koji smo u svim ratovima pobjedinici bili. Osim generala oni su isto po-bjednici danas posvuda neki u Bosni neki u Hagu a mi preostali smo zna se samo Norci...
Hortator 05.06.2009 13:33 Odgovor
eeeeeeeee......
kad smo prodali sve banke strancima ovo je tek početak. Ovo sigurno ne mogu raditi u domicilnim zemljama jer država ne da bankama da muzu građane, a šta sad Sanader može ništa drugo nego lijepo zamoliti da ne dižu kamate. Naravno da će to banke odbiti jer uvijek je lijepše zaraditi više nego manje...... jer još malo pa će po visini kamata banke preći u kamatare. I onda kad sve lijepo oduzmu mislim na stanove, zemljišta, poslovne prostore, poslove firme itd. onda će to lijepo opet sve prodati strancima kojima je njihova zemlja omogućila da dignu kredit sa 1 ili 2 posto kamata bez jamaca i sudužnika. Onda će hrvatski čovjek tuć sebe u glavu jer je birao ljude koji su to sve omogućili bili oni HDZ ili SDP ili neko treći........
CondeComa 05.06.2009 12:40 Odgovor
sanader
Mudro je sanader ovo izveo rekao je bankama da nedižu kamate do poslje izbora i prvi radni dan poslje izbora banke najavljuju veće kamate a sanader bježi u new york da tamo sa svojim lošim engleskim pokuša nešto nerazumljivo reći al ga nisu razumjeli pa je nastavljena blokada.......
Leopleurodon 05.06.2009 12:32 Odgovor
Prestat kolektivno placat kredit???
Mozda nisam dobro upucen u hrvatsko financijsko trziste ali: zar vise ne trebaju jamci da bi se dobio kredit u Hrvatskoj? Ak ti ne placas sjednu jamcu za vrat...i po tome ce onda vecina bankrotirati! Sve se znalo, sve se zna vec dugo. Moje misljenje: u posljednjih godinu dana samo su perverznjaci mogli uzimati kredit, pogotovo one sa deviznom klauzulom. A jos veci perverznjaci (da se ne izrazim malo drukcije) su upravo jamci...ja ne bi bio jamac ni sâm sebi jer toga u normalnom svijetu nema, dobijes kredit samo ak si likvidan i to ti a ne susjed Stjef ili stric Ivek z mekanog puta...
k@mocemo 05.06.2009 12:14 Odgovor
zasto stalno optuzivati banke...
nikome, nikada banke nisu davali, sto ljudi nisu htijeli.....zelili su kredite, dobili su kredite........a sad kad ne mogu odplacivati, opet za nijhovu glupost netko drugi kriv...cobani nepismeni
kole26 05.06.2009 11:47 Odgovor
poz
Kolektivno prestati otplaćivati kredite pa nek banka bankrotira - ovo je najjače pa za godinu dana bi sve bili bez imovine i prosajci. Banke u našoj državi ostvaruju ekstremne dobiti, nisam gledao koliko im je još amortizacija, ali ova prikazana je fantastična. To je oblik kapitalizma kojeg samo zanima dobit i ništa drugo. T-com otpušta radnike, a isto ostvaruje finu dobit. Problem je da u ovom društvu nije važan čovjek i ljudi. Pogledajte tajkune i njihovu imovinu dok im radnici rade za minimalnu plaću, oni imaju imovinu kojom se ne mogu uopće koristiti. Imam 6 trofejnih auta i 7 vila,ali nažalost ne mogu ih sve istodobno koristiti, ja bi bio ponosan da moja firma isplaćuje veću plaću radnicima, a ja bi si uskratio za to da nemam 6 jahti neko 3. Iskreno ne razumijem ljude koji trebaju više od 10 milijuna na bankovnom računu, i oni i njihova cijela familija može samo od kamata na te novce lagodno živjeti, to je za mene objest i ti ljudi su psihopati, a tu prestaje moral.
lukarak 05.06.2009 15:01 Odgovor
Jebiga
Radnik je dobavljac rada, isto kao sto ti je netko dobavljac inox serafa. I kaj ces ti sad serafe placati skuplje samo zato kaj ostvarujes dobit? Ako netko misli da je sposobniji, nek izvoli, osnuje svoju firmu, riskira svoju imovinu i kapital, pa onda palamudi o tome koliki je profit prevelik.
how 05.06.2009 15:51 Odgovor
zna se
pitanje je čiji su kapital današnji lovaši riskirali i ulagali u biznise. sigurno nisu svoj. to su sve ratni lovaši ,stoka
|
- 08:19 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
petak, 05.06.2009.
5.lipnja 2009: SMRDLJIVE BANKE NA PRIVREMENOJ RADU I PLJAČKI HRVATSKE KREDITIRAJU SAMO DRŽAVU..
Što vam drugo kažem, nego da 'bankama' - polugama pljačke i zarade - heb...mater, kao i onima koji isu doveli da okupiraju Hrvatsku i kretene tzv. Hrvate, koji su funkcionalno na razini blažeg oblika naprednijih domaćih životinja
02.06. 2009.
KREDITI
Vlada postala najbolji klijent, stanovnici smanjili zaduženost
Državi svi krediti, tvrtkama samo dvije milijarde kuna
Kreditni portfelj banaka veći je 13 mlrd. kuna, no većina je završila u državnom proračunu
Od početka godine kreditni se porftelj banaka povećao 13 milijardi kuna, od kojih je čak 11,2 milijarde kuna završilo u državnom proračunu. Optimisti bi rekli da je trend dobar jer su ukupni plasmani banaka zadržali godišnju dinamiku rasta od 14 posto, no raspodjela otkriva duboke poremećaje.
Nema investicija
Glavnina kredita odlazi državi, koja je u godinu dana povećala svoju kreditnu izloženost u bankama 117%, a od početka ove godine 58 %. Banke su prva četiri mjeseca kreditirale tvrtke samo sa dvije milijarde kuna, a građani su smanjili iznos uzetih kredita pola milijarde kuna, na 122,2 milijarde.
U travnju je 3,7 milijardi kuna išlo državi, tvrtkama oko 600 milijuna kuna, a krediti su građana bili oko 50 milijuna kuna niži nego potkraj ožujka. Bankari tvrde da takva raspodjela nije njihov izbor. Tvrtke su zastale s investicijama, a građani korigirali potrošnju, što donekle potvrđuje i Đuro Popijač, ravnatelj HUP-a.
Investicija u građevinu nema, a ona je bila najveći investitor.
Prerađivačka je industrija zaustavila sva ulaganja, jer su i kamate i neizvjesnost previsoki. Država je dobar konzument pa su banke pooštrile kriterije i ne moraju se izlagati gospodarstvu – kaže Popijač.
Pad depozita
Zdeslav Šantić, analitičar RBA, vjeruje da će Vlada vratiti dio duga bankama pošto je izdala obveznice te će se u nastavku godine manje zaduživati, što bi ostavilo više kapitala tvrtkama. Stanovnici su bili disciplinirani čak i tijekom uskrsnih blagdana jer nisu uzimali kredite, ali su zato podigli 170 milijuna kuna oročene štednje, koja se smanjila na 105,8 milijardi kuna.
To je prvi put otkako je počela kriza da se prema prethodnu mjesecu smanjuje oročena štednja građana.
Na godišnjoj razini ona je veća 7 %. Građani su u travnju digli tek 20-ak milijuna kuna stambenih kredita, a od početka godine 689 milijuna kuna.
|
- 08:28 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
srijeda, 06.05.2009.
BANDA BANKARSKA U RH - 'KREDITIRAJU' SAMO DRŽAVU, ZARADJUJU BASNOSNOVNO I U TZV. RECESIJI
Za ovo što su napravili čelnici HNB od 1998. uzvodi se pred prijeki sud, pa sukladno običajima i dobrim navikama Mesićevih 'antifašista' i drugi Titu, iskopaju sebi grob i tu završe. Uništili su Hrvatsku, mnoge su inicijative bahato pokopali....
I sad imamo banke krcate novcima Hrvata koje financiraju birokratsku (zlo)tvorevinu- državu RH.
Odgovor je: plusFINANC, unutar financijske organizacije'TEMPLAR Trust', prethodnice plusBANKE.
Do kraja ove godine i finacijske usluge o kojima su Hrvati, posebice kreativni, poduzetni, pošteni i marljivi Hrvati mogli samo sanjati.
plusGRUPPA započinje s setom financijskih online i mobilnih financijskih jednostavnih '1-2-3-GOTOVO' usluga pod brandom izvodjača - plusFINANC.
04. 05. 2009. |
KOLAPS U OŽUJKU
Krediti stali, a banke zarađuju
U 2009. banke su kreditirale državu s devet milijardi kuna, tvrtke su dobile 1,75 milijardi, a građani tek 207 milijuna kuna! U ožujku ni tvrtkama ni građanima nisu davani novi krediti, pa se postavlja pitanje događa li nam se kreditni slom, koji su druge države proživjele ranije?
– Ne bih rekla da imamo kreditni lom, ali sustav kao da je zaustavljen. Kredita je malo i idu državi – komentira dr. Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta.
Centralna banka uvjerava da nema opasnosti od pojave kreditnog sloma jer banke posluju stabilno, a sporiji rast kredita u većoj je mjeri posljedica usporavanja gospodarske aktivnosti.
Poslovne su banke, veli Igor Ljubaj, analitičar u Direkciji za istraživanje HNB-a, prvo tromjesečje završile s blagim porastom dobiti od 3 posto, dok se udio nenaplativih kredita nije promijenio. No, od početka godine plasmani banaka nebankarskom sektoru usporili su na samo 0,8 %, a kad se oduzme utjecaj tečajnih razlika, Ljubaj kaže da se zapravo dogodio pad od 0,4 %. Godišnja stopa rasta kredita nebankarskom sektoru spustila se na 9,2 %, odnosno 6,2 %, nakon što se isključi utjecaj tečaja.
– Takva kretanja posljedica su manje potražnje za kreditima, ali i sklonosti banaka da u uvjetima negativnih gospodarskih trendova uspore rast kredita privatnom sektoru – kaže Ljubaj.
Dobit PBZ-a u prvom tromjesečju pala je 10 %, Zagrebačke banke 7 %, HPB je poslovao s gubitkom, dok je Erste rastao 6 %. Dr. Vizek naglašava da krediti državi rastu po godišnjoj stopi od 92 %, a stanovništvo usporava na 8 %, no Ljubaj dodaje da je financiranje središnje države olakšalo ispunjavanje državnih obveza, te je povoljno utjecalo na ukupnu likvidnost.
Zdeslav Šantić, analitičar RBA, kaže da trend nije neočekivan jer se smanjuju potrebe stanovništva za kreditima i potrošnjom, a opreznije su i banke.
– Cilj je sačuvati stabilnost sustava, pa banke manje vode računa o osvajanju tržišnih udjela, a više o sigurnosti – kaže Šantić.
Otkazi i smanjenje plaća građane će učiniti znatno rizičnijim klijentima, kažu analitičari PBZ-a.
Komentari
Grrozni 06.05.2009 04:55 Odgovor
Debele se guske tove
Rohatinski kreditira banke sa 7,3 milijardi. i umjesto kazne što "debelim guskama vrat maže" - dobije nagradu The Bankera! A onda "jadne i siromašne" banke kreditiraju državu sa 9 milijardi. A onda Igor Ljubaj u ovome članku kaže da su "takva kretanja posljedica manje potražnje za kreditima". A onda Zdeslav Šantić u ovome članku kaže da "se smanjuju potrebe stanovništva za kreditima...". A onda privrednici kažu: "Pa mi stalno radimo onako kako smo uvijek radili, još i bolje. Što je ovo što nas je snašlo?". A onda ja kažem: "Jebo lud zbunjenog!"
Banke će za godinu dana molit građane da vrate glavnicu bez kamata ali ni to neće dobit je ljudi neće imat. Istina dio će ostati bez krova nad glavom ali me zanima tko će sve to pokupovat.jer sve nove zgrade zjape prazne.
Krediti stali a banke zaradjuju.
To je sve navodno i relativno.Tumacenje ekonomista je jako neodredjeno i sramezljivo. Samo su naglasci na ovo i ono,a nista nema konkretnoga.Strukturni problemi,refinaciranje stranog duga,snazna domaca potrosnja su samo negativnosti koje su napomenute. jos se je trebalo napomenuti kredite koji se nemogu otplacivati,i studentske demonstracije koje su pokazatelj stvarnog stanja stvari.Hitno aktivirati mjere,koje su to mjere?Za sve to je potreban novac a novi krediti su sano vece optercenje i produzavanje postojece agonije.Dizati drzavne kredite i time kupovati jeftinije stranu valutu za potpomagati kunu da bude stabilna,znaci potpomagati gradjane da mogu otplacivati svoja zaduzenja, a drzavni krediti i potrosnja neprekidno rastu, jer kad imamo jaku valutu jeftin nam je uvoz za potrosnju,a prodavati nemamo sto kad smo skupi.Turizam nam nije toliko isplativ kad za turiste moramo i hranu uvoziti.Mi samo znamo u cemu smo losi kad dobroga nema,jer lose nadvladava dobro. Ali netko je za to odgovoran.Preko noci se ekonomski problemi ne rjesavaju.
nažalost
mi nemamo jednu jaku domaću banku koja bi pomrsila konce ovom stranom bankarskom lobiju koji se udružio u deranju kože uz potporu vlade koja nije u stanju trenutne kamate proglasiti lihvarskima i odrediti kazne ili posebne poreze.
Dobit je pala zato sto se krediti ne daju onima na kojima banke najvise i zaradjuju, na sljakerima, banda lihvarska!
Kako ce se sljakerima davati krediti kad nemoze kad nezna u kriznim situacijama prokuziti kolike su mu mogucnosti za otplatu i dokle ce imati posla.On samo zna da zeli imati stvar, ko i ti pa nije vazno dokle ce,i tko ce to otplati.Glavno je da je on momentalno netko.
Krediti
Na nasem podrucju banke su tumacile skoro sa 3 % vecim kamatama nego drugdje da smo mi jos uvjek u nestabilno zoni balkanskog zivota.A evo mi i u natu a nista se ne mjenja a sto bih se i menjalo kad oni smatraju da smo mi ovce.
|
- 08:26 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
četvrtak, 02.04.2009.
U HRVATSKOJ BANKE ZARADILE cca 650 MIL. KUNA (02.20009), A NEMORALNE BANKE U SVIJETU...
Adolf Hitler, kao niži dočasnik, psihopata i neuspješan slikar, bio je katapultiran u želju njemačkog naroda nakon što je iznijeo rješenje o svladavanju gospodarske i društvene krize, izazvane nemoralnom i užasnom pohlepnošću bankara, sudionika i vlasnika tzv. burzovnih tržišta, vlasnika trgovačkih mreža...od kojih su većinom bili Jevreji (za razliku od časnih Židova)...
Danas nije ništa drugačije.... I opet su političari - koji su gotovo odreda koristoljubne, sitnoduhovne, bijedne, štetne, beskorisne i za nas sve opasne hrpe ljigavog mesa u ljudskom obličju, koje su do polažaja tzv. vlast došli lažima i obmanama, pretočenih putem 'dežurnih medija' u razinu 'društvene istine', koristeći mehanizme tzv. demokracije, fasade u kojoj 'jednakopravno' glasuje neinformirana i uglavnom zaludjena imbecilna rulja (tzv. mali ljudi) - temeljni krivci za sve što se dogadja, pa i nama urbanim Hrvatima u Hrvatskoj.
Debilne nižerazredne banke koje su ušle u Hrvatsku bez ijedne jedine kune stvarnog ulaganja (štoviše, hrvatski novčani monopol i novčani tijek predani su im na milost i nemilost s nagradom, s premisom da 'Država nije dobar gospodar' - s time da nitko nije ni definirao sintagmu 'Država' koju još uvijek ne razumije oko 100 % Hrvata(!!!??) - uspijevaju polučiti rast dobiti iz mjeseca u mjesec recesije......
A banke u inozemstvu, dakle banke u Hrvatskoj, dijele menadžerske bonuse unatoč svom očajnom radu, nestručnosti, pohlepi, civilizacijskom i moralnom smradu, katastrofi i milijunima izgubljenih radnih mjesta. Još gore te bonuse plaćaju oštećeni, porezni obveznici, koji saniraju propale banke uu stotinama milijardi Eura i USD, a zapravo omogućavaju smrdljivim menadžerima isplatu bonsusa koje nitko od nas ne zaradi za cijelog života...
TOMU JE I BILA IDEJA plusBANKE!!!! Spas za Hrvatsku....A nekakave HPB, izboru kriminala koji je 'očiščen' nikakovom istragom...Povraća mi se!!!!
------------------------------------------------------------------------------
Banke priznale da su bonusi sve upropastili
Banke su suglasne da su naknade izvršnim direktorima pridonijele financijskoj krizi i nastoje uskladiti plaće dužnosnicima s ostvarenim rezultatima i dugoročnim interesima dioničara.
Najnovija studija Međunarodnog instituta za financije pokazala je kako tvrtke diljem svijeta svjesne svojih propusta čine sve kako bi reformirale sustav koji je i doveo do financijske krize. Jedan od glavnih problema bio je prekomjeran rizik kojem su pribjegavali menadžeri u želji za višom zaradom kompanije te ime većim osobnim bonusima.
"Svjedočimo čitavom nizu temeljnih promjena u praksama navedene industrije temeljenim na načelima, i to je vrlo ohrabrujuće", kazao je izvršni direktor Bank of Nova Scotia Rick Waugh. Ipak, predstoji dosta posla, a ne postoji univerzalna formula koja se može prepisati za oporavak neke tvrtke.
U istraživanju je sudjelovalo 37 od 70 članica udruženja a gotovo sve su svjesne kako su prekomjerne naknade naštetile njihovom ugledu i da nastoje izmijeniti dosadašnje načine dodjele naknada. U izvješću se još navodi da se tvrtke suočavaju s izazovima poboljšanja politika isplate naknada, uključujući i rješavanje pitanja vezanih uz tehničke, ekološke i organizacijske strukture. "Prakse u vezi naknada u bankovnom sektoru prolaze brze promjene, no trajne promjene zahtijevat će značajnu količinu vremena i truda", ističe se u izvješću IIF-a.
|
- 08:25 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
petak, 27.03.2009.
BANKE U RH MASNO ZARADJUJU I 'CIJEDE' DRŽAVU (TJ. NAS)
HUB Od listopada banke donijele 2,8 mld. eura kredita
Banke: Spasile smo Hrvatsku kreditima
Od izbijanja krize u listopadu 2008. godine komercijalne su banke donijele u zemlju 2,8 milijardi eura novoga kapitala, što je omogućilo nastavak kreditiranja i financiranje državnog proračuna.
Ne izvlače kapital
– Hrvatske su banke među rijetkima u svijetu uspjele održati tempo kreditne ekspanzije i povećati pristup međunarodnom tržištu u prvoj fazi krize – istakao je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, predstavljajući novu analizu o bankama.
Usprkos tome laka su meta za napade, no ni političari ni mediji ne služe se argumentima kada ih prozivaju. Strani vlasnici banaka ne izvlače kapital nego osiguravaju bankama u Hrvatskoj da zadrže zdrav rast kredita. Čak 43 posto sredstava od novog zaduženja banaka poslužilo je za financiranje proračuna, a da nije bilo 2,8 milijardi eura kredita, proračun bi se sada u rashodima morao prilagoditi za višestruko veći iznos od onog predložena rebalansa.
HUB-ova analiza broj 17 kaže da kamatne stope s tržišta novca nemaju velik utjecaj na kamate na kredite, ali ima cijena novca u inozemstvu. Povećanje premije na hrvatski rizik jedan posto povećava aktivne kamatne stope tvrtkama jedan posto, a stambeni krediti poskupljuju 0,90 posto.
Smanjenje državne potrošnje jedino je dugoročno rješenje kojim se može utjecati na kamatne stope, kazao je Bohaček. Nedavno minimalno smanjenje kreditnog rejtinga Hrvatske upozorenje je da Vlada nije bila odlučna u antirecesijskim mjerama, smatraju bankari. U Hrvatskoj se prekonoćna kamatna stopa tržišta novca u proteklih godinu dana povećala gotovo tri puta.
Učinak na tempo kredita
Povećanje kamatne stope tržišta novca trenutačno bi se prelilo na rast kamatnih stopa banaka, no to se u nas nije dogodilo. HUB je u novoj analizi priznao da ni domaća monetarna politika nema velik učinak na tempo kredita i kamatne stope. Cijenu novca kreira Vlada svojom fiskalnom politikom. Inače, Hrvatska za rast kredita rabi 30 posto inozemnih izvora, a stopa rasta kredita zadržala se na 12 posto.
Komentirajte članak
mOOha 26.03.2009 09:11 Odgovor
ovakvo bahato prenemaganje licemjera .... sramota
oni su "donijeli" kredite --- pa nisu nikom poklonili novac debelo ce im se to vratiti --- a ionako su to ispisali iz nicega sa nikakvim pokricem u dogovoru s drzavom - o cemu ovaj kreten prica - dali su kredite da pomognu odvracanju panike - da ljudi ne povuku novce iz banke jer bi ih to unistilo a jeste altrusiti stvarno - daj se pokri usima majmune...
kudacemo 26.03.2009 04:17 Odgovor
DAROVI
nikome, nikada, nije, nista, darovao.......kad ce to vise u te suplje glave nasih nepismenih naivnih potrosaca.....svi su se potgnuli za kreditima......aute....kuce....stanovi......a prazni frizideri...sad kad je dosla naplata, kukanje, plac, optuzivanje.....najlakse je za svoju nesposobnost optuzivati druge.......BANKE VAM NISU CARITAS........neka vas gulu do kosti, u pravu su......yeben ja vase bogastvo na papiru......nitko bogatstvo nije stvorijo preko noci ili preko kredita....osim kretena Sanadera...a to je druga prica.....
berlioz 26.03.2009 03:05 Odgovor
Bas vam hvala
Niste unijeli taj novac da nas spasite nego da zaradite jer u maticnim drzavama ne mozete ni sanjati takve instrumente osiguranja niti tako visoke kamate. Ako su banke u prosloj godini ostvarile rekordnu dobit to svakako znaci da nije bilo potrebe za povecanjem kamata. Nadalje ako su poskupjeli izvori novca, zasto su povisene kamate na stare kredite? Zar je bankama retrogradno poskupio novac koji je odavno plasiran? Imajte barem trunku obraza pa se nemojte predstavljati kao spasitelji kad svatko razuman zna da ste pljackasi kojima to vlast tolerira.
Athlon 26.03.2009 00:02 Odgovor
Kako su "naše" banke "osjećajne"!
One su dale kredite hrvatskoj državi i građanima iz puste ljubavi prema i jednima i drugima, a ne zbog toga što su im ovdje kamate na te iste kredite 11-14%, a u svojim matičnim zapadnoeuropskim državama svega 2%! Fuj bankarska stoko!!
popaj21 25.03.2009 23:09 Odgovor
Rohatinski lopina
Mater gubavu svim vlasnicima, direktorima, nasem grdno retardiranom Rohatinskom, i svim visim duznosicima u bankama. Godinama su nas pljackali, reketarili, i sada kada su nas doslovno isisali, sad nas drze za muda. Bravo RETARDIRANI ROHATINSKI, dobija nagrade on novina "Bankar", da mi je samo znat koliku si nagradu dobio za dugogodisnju hapacinu u dealu sa bankama.
oregon 25.03.2009 22:19 Odgovor
a kad ce to drzava vratit i od kud??????????
vani tesko da su mogli dobit lovu iz razloga kaj hrvatska spada u visoko rizicne zemlje poput madjarske, lova je trebala i trebali su je negdje dobit, pronasli su je u bankaka i to doma, po kojem postotku ja neznam ali je vani nebi dobili ispod 8%, usput kad drzava treba lovu onda barem kod nas placa kamate od 0,45% po godini, a da se zaduze na 8 godina platili bi 1,45% kamatu, a sve radi toga kaj je drzava prvoklasni duznik, a gdje ce drzava uzet lovu da istu vrati, banke je nece dobit ni za 20 godina a ako krene po zlu odnosno ako samo 1/4 klijenata hoce da povuce svoju lovu sve bi krepalo, a love nebi niko vidio, jer je nema jer je u stanovima i nekretninama, kad nema love nema ih ko ni kupovat.
guste 25.03.2009 22:00 Odgovor
wwwbos
...zato što su Hrvati "gladni" kredita i svoju enormnu potrošnju financiraju putem banaka. Početak potrošačke kulture koincidira s izumom kredita.Tebe smeta dobit-meni je drago da banka posluje s dobiti-tako znam da je moja štednja u dobrim rukama...Ja bih ti preporučio, pošto te privlači visoka dobit banaka, da se okušaš na tom polju...
wwwbos 26.03.2009 07:09 Odgovor
guste
svaka ti čast ako imaš lovu.kad banka daje meni lovu za potrošnju za luksuz auto itd nek uzima kamatu 14% nemam ništa protiv ali ako se radi o stambenom kreditu treba ipak biti manja kamata
guste 26.03.2009 09:12 Odgovor
wwwbos
Ako banke nebi imale zaradu, dioničari i štediše nebi ulagali u takvu banku...Auto danas nije luksuz nego potreba, pri čemu svatko od nas treba znati što može kupiti, a što si ne može priuštiti...Krediti za stanove su upola jeftiniji nego potrošački krediti, vjerovao ili ne...Nije jednostavno doći do svog krova nad glavom...Ja sam prije nego što sam rješavao "stambeno pitanje", rješavao problem "biznisa"( kako bi zaradio za stan). Čak i u najrazvijenijim zemljama rješavanje stambenog pitanja dugo traje, ako smo ovisni samo o plaći-potrebni su i dodatni poslovi kako bi se stvar ubrzala...
wwwbos 25.03.2009 21:18 Odgovor
porez
99,9 % porez na dobit novčanih institucija kom ne paše nek se seli
DŠ 25.03.2009 20:54 Odgovor
Čuvajte se bankara...
... i kad darove nose!
tutle1 25.03.2009 20:15 Odgovor
To je sigurno,
nema takvih dobrotvora kao što su strane banke kod nas, hahaha. Ljudi, premjestite novac, ako ga imate, u Hrvatsku poštansku banku, ta je jedina naša, barem ne nosi dobit vani nego ju ostavlja ovdje gdje ju je i stekla.
...
----------------------------------------------------------------------------
Krediti državi veći 4,5 puta
Piše: Jadranka Šević
Krediti državi rastu, a poduzećima i građanima padaju, pokazala je najnovija analiza za bankare
ZAGREB - Od prelijevanja financijske krize u Hrvatsku, krajem rujna 2008. do kraja siječnja ove godine, potraživanja banaka od države povećana su za oko 9 milijardi kuna.
To je četiri i pol puta više nego što su krediti državi rasli u prvih devet mjeseci 2008., kada su porasli za samo dvije milijarde kuna. Istodobno su krediti svim ostalim privatnim sektorima porasli za samo 10,21 milijardu kuna, što je 30 posto manji rast nego što je ostvaren u prvih devet mjeseci 2008.
Stabilnost kamata
- Za razliku od drugih zemalja gdje države pomažu bankama, Hrvatska je jedina zemlja u regiji u kojoj banke pomažu državi - pohvalio se Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, jučer na predstavljanju najnovijih analiza koje za bankare radi dr. Velimir Šonje.
Analiza pokazuje da su banke usprkos krizi osigurale i “uvoz” 21 milijarde kuna ili 2,8 milijardi eura novog kapitala, od čega je 43 posto korišteno za financiranje države.
To je omogućilo i nastavak rasta kredita i financiranje deficita, bez čega bi Hrvatska danas bila u puno težoj situaciji.
- Stabilnost kamata najviše ovisi o premiji na rizik zemlje, a to je izvan naših moći odlučivanja. To je percepcija stranih investitora i vlada o rizičnosti i sposobnosti da se Hrvatska nosi s recesijom - naglasio je Bohaček.
Tvrdi da će na kamate utjecati i rebalans proračuna kao i sve mjere koje će Vlada poduzeti, a koje će vrlo brzo utjecati na smanjenje ili pogoršanje ocjene rizičnosti Hrvatske. Niti jedna tvrtka, država ni banke ne mogu se zaduživati uz euribor, kamatnu stopu tržišta novca u Europi, jer se na nju plaća premija na rizik.
Hrvatska premija na rizik prije krize bila je ispod 100 baznih bodova, da bi u jednom trenutku dosegla 600, a sada je pala ispod 460. No, još uvijek je 4,6 puta viša nego što je bila, naglašavaju bankari.
Ovisni o situaciji
- Ako se situacija smiri, i kamate će padati, a rast kredita održat će se na prošlogodišnjoj razini od 10 do 12 posto.
U usporedbi s Latvijom, Estonijom i Češkom, u Hrvatskoj se oko 70 posto kreditnog portfelja i dalje plasira iz domaćih depozita, dok je to u Latviji više od 100 posto uvezenih izvora financiranja.
Sigurnost u manjoj zaradi banaka
Unatoč brojnim kritikama da agresivno širenje na istok Europe baš i nije bila mudra politika, Alessandro Profumo, čelnik talijanskog UniCredita u čijem je vlasništvu Zagrebačka banka, ostaje ustrajan u obrani odabrane strategije. “Biti igrač u više zemlja i dalje ima svoje prednosti jer omogućava racionalizaciju troškova, diverzifikaciju rizika i pomaže u privlačenju talenata”, rekao je u razgovoru za FT.
Profumo smatra da bi banke u budućnosti trebale biti manje profitabilne i smanjiti aktivnosti jer bi to pomoglo da se izbjegne rizik sistemskog kolapsa zbog propasti jedne banke. Očekuje da će doći do jasnog razdvajanja između komercijalnog bankarstva i poslova trgovanja u toj industriji. Banke bi, smatra, trebale učiti od naftne i farmaceutske industrije kako opet izgraditi javni ugled.
|
- 09:46 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
četvrtak, 19.03.2009.
BANKE U HRVATSKOJ (JER NEMA NIJEDNE RELEVANTNE HRVATSKE BANKE) ZAKONITO 'DERU' HRVATE!!!
05.03.2009 (10:46:58)
Banke samo u siječnju zaradile 440 milijuna kuna
Bankari su u siječnju usprkos recesiji zaradili 439,9 milijuna kuna dobiti, što je gotovo 40 posto više nego u siječnju 2008. godine, prenosi Jutarnji list.
Imovina banaka povećana je istodobno u godinu dana za oko 14 posto ili za 44,5 milijardi kuna. Ukupna imovina banaka krajem siječnja tako je dosegnula rekordnih 379,88 milijardi kuna, što je gotovo 100 milijardi više nego što iznosi cijeli procijenjeni bruto nacionalni dohodak zemlje za 2008. godinu.
Prema njegovim riječima, hrvatske banke i dalje ostvaruju najveće marže u Europi. Primjerice, ako nabavljaju novac sa 4 posto kamate, a plasiraju ga sa 6 posto, njihova kamatna marža je zapravo 50 posto.
Jakovčević smatra kako je još veća zarada banaka na platni promet, tj. na svaku transakciju koju obavljaju građani i poduzeća, a koja je za banke potpuno nerizična."Banke pod pritiskom svojih vlasnica žestoko i brzo kompenziraju očekivani pad dobiti u ovoj godini. Smatram da nije u redu da to rade
Banke samo u siječnju zaradile 440 milijuna kunaPovećanjem kamata koje su već rasle unaprijed kao priprema za ovu, očekivano tešku godinu, niti da se ponašaju kao u država u državi. Naime, upravo ova država garantira za sve depozite građana što bi trebali oni raditi. Također banke bi trebale biti odgovorne i svjesne da dizanjem kamata dugoročno štete same sebi jer utječu na pogoršanje naplate kredita", naglasio je ekonomski analitičar dr. Žarko Primorac.
Banke su već pokazale “žilavost” i brzo snalaženje u recesijskim uvjetima. Tako je smanjeno kreditiranje građana kao potencijalno problematične skupine koja bi se zbog gubitka posla i smanjenja plaća mogla naći u problemima, ali je povećano kreditiranje države i državnih poduzeća uz jamstva Ministarstva financija. Time su banke smanjile rezervacije za rizične plasmane jer se država i državna poduzeća smatraju prvoklasnim klijentima najvećeg rejtinga.
"Mjesečna usporedba nije uobičajena jer ona može biti rezultat većih prihoda i manjih rezervacija. Podaci ipak pokazuju veliku stabilnost hrvatskoga bankarskog sustava usprkos tome što se rizici povećavaju. Banke će po meni i ove godine ostvariti solidnu dobit", naglasio je Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Bankama po ocjeni stručnjaka stoga trenutačno odgovaraju poslovi s državom, a Vlada bi mogla iskoristiti tu “pat-poziciju” za prešutni dogovor o nedizanju kamata u ovoj godini."Bankari dakako ne misle da stoje tako dobro.
Povrat na kapital kada se pogleda siječanj ove godine u odnosu na siječanj prošle godine samo je malo iznad 10 posto, a prije godinu dana bio je čak ispod 10 posto, što je na granici rentabilnosti. Ovakva usporedba koja govori o 40-postotnom rastu dobiti može zavarati javnost", naglasio je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka. Osim toga, napominje, banke u siječnju nemaju nikakvih poreznih davanja pa će tek tromjesečni ili polugodišnji rezultati pokazati pravu sliku.
www.business.hr
Dok vani banke propadaju, u Hrvatskoj bilježe enormne zarade!
06.03.2009 - Dok u inozemstvu banke propadaju, u Hrvatskoj kao nikad do sad – zarađuju. Kako piše Jutarnji list bankari su u siječnju usprkos recesiji zaradili 439,9 milijuna kuna dobiti, što je gotovo 40 posto više nego u siječnju 2008. godine.
Imovina banaka povećana je istodobno u godinu dana za oko 14 posto ili za 44,5 milijardi kuna. Ukupna imovina banaka krajem siječnja tako je dosegnula rekordnih 379,88 milijardi kuna, što je gotovo 100 milijardi više nego što iznosi cijeli procijenjeni bruto nacionalni dohodak zemlje za 2008. godinu.
Iako banke ne iskazuju mjesečnu nego kvartalnu ili prošlogodišnju dobit, i ovaj rezultat po ocjeni stručnjaka pokazuje da hrvatske banke za razliku od onih u svijetu zasad ne bilježe niti gubitke, niti stagnaciju niti pad dobiti nego naprotiv rast profita.
Hrvatske banke imaju najveće marže u Europi
- Dvije najveće banke čine 60 posto bankarskog sustava zemlje, a prvih pet 80 posto bankarskog sustava. Njima je i rast od pet posto dovoljan za ostvarenje visokih prihoda i dobiti. Zato ovaj rezultat ne iznenađuje - naglasio je Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Prema njegovim riječima, hrvatske banke i dalje ostvaruju najveće marže u Europi. Primjerice, ako nabavljaju novac sa 4 posto kamate, a plasiraju ga sa 6 posto, njigova kamatna marža ili zarada je zapravo 50 posto.
Kada se i odbiju svi troškovi pa i rezervacije za gubitke riječ je o visokoj zaradi. Još je veća zarada banaka, kaže, na platni promet, tj. na svaku transakciju koju obavljaju građani i poduzeća, a koja je za banke potpuno nerizična, navodi se između ostaloga.
Očito su Hrvati i dalje voljni dizati sve moguće vrste kredita i zaduživati se usprkos kamatama koje banke u Italiji, Austriji ili Njemačkoj otkud dolaze banke-vlasnice najvećih hrvatskih banaka mogu samo sanjati ili bolje rečno nema šanse da „deru“ građane koji zarađuju nekoliko puta više nego je to slučaj u Hrvatskoj.
U PRVIH ŠEST MJESECI 2008. DOBIT BANAKA U HRVATSKOJ JE ASTRONOMSKI (PO)RASLA, A DANAS U VRIJEME NAJVEĆE KRIZE, DOBIT BANAKA (SIJEČANJ-VELJAČA 2009) NEZAMISLIVO JE VELIKA (U ODNOSU NA OKRUŽJE...)
PRVO POLUGODIŠTE Bruto dobit hrvatskih banaka - 3,34 milijarde kuna Prema privremenim nerevidiranim podacima koje je objavila HNB ukupna bruto zarada hrvatskih banaka iznosi 3,34 milijarde kuna. Najnoviji članci Hrvatski se turizam zbog krize okreće susjedima
Banke u Hrvatskoj u prvom su polugodištu ove godine ostvarile bruto dobit od 3,34 milijarde kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci koje je objavila Hrvatska narodna banka (HNB).
Usporedba s privremenim nerevidiranim podacima za prvo polugodište prošle godine pokazuje da je bruto dobit banaka u prvom ovogodišnjem polugodištu veća za 34,4 posto.
Prema podacima iz tabelarnog prikaza kojeg je središnja banka objavila temeljem podataka koje su joj dostavile poslovne banke, od ukupno 33 banke njih 28 prvo polugodište završava s dobiti, dok njih pet bilježi gubitak.
Najveću dobit prije oporezivanja u prvoj polovici ove godine, po nerevidiranim je podacima, ostvarila Zagrebačka banka, oko 1,03 milijarde kuna, što je udio od 30,8 posto u ukupnoj bruto dobiti banaka u Hrvatskoj.
Slijedi Privredna banka Zagreb sa nešto više od 747 milijuna kuna bruto dobit i udjelom od od 22,3 posto.
Tako na te dvije vodeće banke otpada više od polovice, točnije 53,1 posto, ukupne bruto dobiti banka u Hrvatskoj.
Treće mjesto po ostvarenoj bruto dobiti u prvom polugodištu ove godine zauzima Erste & Steiermaerkische bank sa 451,27 milijuna kuna, četvrto Raiffeisen bank Austria sa 384,46 milijuna kuna, a peto Societe Generale - Splitska banka sa 188,1 milijun kuna.
Tih pet banaka, sve u stranom vlasništvu, tako je u prvom polugodištu ostvarilo 83,8 posto ukupne bruto dobiti banka u Hrvatskoj.
Slijede još tri banke u stranom vlasništvu, Hypo Alpe Adria Bank sa 160,06 milijuna kuna bruto dobiti, OTP Banka Hrvatska sa 89,19 milijuna kuna, te Slavonska banka sa 76,3 milijuna kuna.
Jedina banka u državnom vlasništvu, Hrvatska poštanska banka na devetom je mjestu s bruto dobiti u iznosu 46,53 milijuna kuna.
Prema nerevidiranim podacima, pet banaka prvih šest mjeseci ove godine završava s gubitkom, pri čemu najmanji gubitak od 2,78 milijuna kuna bilježi Primorska banka, a najveći, 21,73 milijuna kuna, Nava banke.
Ukupna aktiva 33 banke u Hrvatskoj krajem lipnja ove godine iznosila je 348,2 milijarde kuna, što je u 7,1 posto, ili 23 milijarde kuna više nego krajem lipnja prošle godine.
U odnosu na kraj 2007. godine ukupna je aktiva banaka u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine porasla za 0,91 posto.
Po veličini aktive i dalje je vodeća Zagrebačka banka sa 82,53 milijardi kuna, što je rast aktive za 3,3 posto u odnosu na kraj prošle godine. U ukupnoj aktivni svih banaka u Hrvatskoj Zagrebačka banka ima udio od 23,7 posto.
Aktiva Privredne banke Zagreb krajem lipnja iznosila je 61,07 milijardi kuna čime ta banka u ukupnoj aktivi banaka ima udio od 17,54 posto. U odnosu na kraj prošle godine aktiva Privredne banke je smanjena za 0,44 posto, a uz tu banku još 11 banaka bilježi smanjenje aktive u odnosu na kraj 2007. godine.
Kao i po bruto dobiti i po veličini aktive Zagrebačku i Privrednu slijede Erste & Steiermaerkische bank s 42,1 milijardu kuna i udjelom u ukupnoj aktivi od 12,09 posto, Raiffeisen bank Austria s 39,28 milijardi kuna i udjelom 11,28 posto, te Societe Generale - Splitska banka s 25,47 milijardi kuna i udjelom 7,3 posto.
U postotku najviši rast aktive u odnosu na kraj prošle godine ostvarile su Banka Brod, za 13,04 posto, na 361,8 milijuna kuna krajem lipnja ove godine, i Banco Popolare Croatia, za 11,83 posto, na 1,68 milijardi kuna.
12.02.2009. | 18:53
Dobit prije oporezivanja novčarskih kuća u hrvatskoj skočila 13,8 posto na 5,8 milijardi kuna
Bankama i prošle godine rasla zarada
Banke u Hrvatskoj u prošloj su godini ostvarile dobit prije oporezivanja od 5,8 milijardi kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
To je 13,8 posto ili 705 milijuna kuna viša bruto dobit nego što je prema revidiranim podacima iznosila za 2007. godinu. Ukupna aktiva 33 banke u Hrvatskoj na kraju prosinca prošle godine iznosila je 370,6 milijardi kuna, što je 7,4 posto ili 25,5 milijardi kuna više nego na kraju prethodne godine.
Dobit u poslovanju iskazalo je 29 banaka, a četiri su zabilježile gubitke, u ukupnom iznosu od 116,7 milijuna kuna. Po bruto dobiti prednjače Zagrebačka banka (ZABA) sa 1,74 milijarde kuna i Privredna banka Zagreb (PBZ) sa 1,32 milijarde kuna dobiti prije oporezivanja.
Udio ZABA-e u ukupnoj dobiti banaka iznosio je gotovo 30 posto, a PBZ-a 22,7 posto, pa se na te dvije vodeće banke odnosi više od polovice ukupne prošlogodišnje bruto dobiti svih banaka u Hrvatskoj.
Obje su u odnosu na revidirane podatke za 2007. godinu ostvarile rast dobiti - ZABA 24,5 posto, a PBZ 15,04 posto.
Po veličini bruto dobiti slijede Erste & Steiermärkische banka sa 984,9 milijuna kuna, Raiffeisenbank Austrija sa 600,4 milijuna, Societe Generale - Splitska banka 347,8 milijuna, Hypo-Alpe-Adria-Bank sa 185,6 milijuna kuna te OTP banka Hrvatska sa 183,05 milijuna kuna. Sve su te banke u stranom vlasništvu, a domaća Hrvatska poštanska banka, u većinskom državnom vlasništvu, po bruto dobiti je na 13. mjestu sa 39,9 milijuna kuna.
|
- 08:40 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
ZAGREBAČKA BANKA NASTALA NA KRIMINALU I PLJAČKI SLUŽI KAO SERVIS TALIJANSKIM 'GAZDAMA'
Vlasnik Zabe traži 4 milijarde eura pomoći
Hrvatska je prema ostvarenom operativnom profitu četvrta zemlja u regiji od 15 zemalja u kojima posluje UniCredit
Talijanska banka UniCredit, vlasnik najveće hrvatske banke i jedna od pet vodećih u Europi, stat će u red za pomoć države od četiri milijarde eura. Čelnik Alessandro Profumo dobio je zadatak da dogovori uvjete uzimanja pomoći od talijanske i austrijske vlade. Nakon Banco Popolare, UniCredit je druga talijanska banka koja će zatražiti pomoć vlade.
Prikupljanje novca
Poput mnogih globalnih banaka, UniCredit je također značajno osjetio posljedice krize. U četvrtom kvartalu prošle godine dobit mu je pala 57 posto u odnosu na isto razboblje, čemu su najviše pridonijeli gubici od trgovanja.
U cijeloj 2008. dobit je smanjena 38 posto na još uvijek pozitivnih četiri milijarde eura. Da bi osnažio financijsku poziciju vlade, Profumo je već srezao bankine troškove, ukinuo radna mjesta i odustao od isplate dividende kako bi uštedio 3,6 milijardi eura kapitala, a prikupio je i dodatne tri milijarde eura od ulagača.
Vodstvo banke dugo je izbjegavalo tražiti pomoć države, nastojeći izbjeći stigmu posrnule banke, ali i neizbježno upletanje države koje ide uz pomoć koju nudi.
Iza Poljske, Turske i Rusije
Za razliku od svoje majke koja je zabilježila snažan pad dobiti, Zagrebačka banka u prošloj je godini ostvarila neto dobit od 1,39 milijardi kuna, što je 25,7 posto više nego godinu prije. Povrat na kapital je i dalje visok iako je smanjen u odnosu na prethodnu godinu sa 12,1 na 11,4 posto zbog dokapitalizacije i zadržavanja neto dobiti.
Hrvatska je prema ostvarenom operativnom profitu od 260 milijuna eura četvrta u cijeloj regiji od 15 zemalja u kojoj posluje UniCredit, odmah iza Poljske, Turske i Rusije.
Veći tržišni udio
Ukupna imovina banke potkraj 2008. iznosila je 89,4 milijardi kuna i porasla za 11,9 posto, a kapital i rezerve banke 12,96 milijardi kuna.
Zagrebačka banka je lani povećala tržišni udio na domaćem tržištu u kreditima na 24,1%, depozitima na 24,9%, ukupnim prihodima na 25% i neto dobiti na 29,7%.
Zaba dala 11,6 mil. kn bonus dionica
UniCredit je obavijestio 3500 svojih investicijskih bankara da za prošlu godinu neće primiti bonuse, slijedeći time praksu mnogih banaka u vrijeme financijske krize. U 2007. godini Profumo je zaradio, prema pisanju talijanske La Repubblica, 9,4 milijuna eura, od čega tri milijuna iznosi fiksna plaća, a ostatak različite kompenzacije i bonusi.
Zagrebačka je banka, u skladu s internim pravilima nagrađivanja, bonuse za 2007. isplatila u dionicama. Tako je predsjednik Uprave Franjo Luković dobio 10.468 dionica, koje su u srijedu vrijedile po 455 kuna, dakle ukupno 4,7 miljuna kuna. Član Uprave Tomica Pustišek dobio je 4316 dionica, Milivoj Goldštajn 4147, Sanja Rendulić 3830, Miljenko Živaljić 1400 i Marko Remenar 1696 dionica. Ukupno je banka podijelila 25.857 dionica vrijednih 11,6 milijuna kuna, a pravo na nagrade u 2007. godini stekao je 1371 zaposlenik. Prema posljednjim objavljenim podacima Franjo Liković, predsjednik uprave Zabe, ima oko 78.000 kuna čiste neto plaće ili 936 tisuća godišnje.
Banke u 2008.
UniCredit
- 4 milijarde eura - dobit
- 38% - pad dobiti
- 1,046 milijardi eura - ukupna imovina
- 0,7% - pad imovine
- 6,5% - adekvatnost kapitala
Zaba
- 1,39 milijardi kuna - dobit
- 25,7% - rast dobiti
- 89,4 milijarde kuna - ukupna imovina
- 11,9% - rast imovine
- 17,39% - adekvatnost kapitala
|
- 08:38 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
petak, 13.03.2009.
BANKE LEŠINARSKI PROFITIRAJU, POLITOKRATSKA DRŽAVA PROPADA...
05.03.2009.
Unatoč krizi, domaće banke bilježe ekstra visoku zaradu?
ZAGREB - Unatoč krizi koja uzima sve više maha, domaće banke bilježe ekstra visoku zaradu. Samo u prvom mjesecu ove godine zaradile su čak 125 milijuna više nego u istom razdoblju lani, pokazali su nerevidirani podaci HNB-a. No iz Hrvatske udruge banaka poručuju - to je mit.
I dok u svijetu propadaju, banke u Hrvatskoj baš naprotiv - sve više zarađuju.
Recesiji usprkos, u siječnju su ostvarile neto dobit od vrtoglavih 440 milijuna kuna, što je gotovo 40 posto više nego u siječnju 2008-e. Povećale su i imovinu za 14 posto, pa je dosegnuta rekordna razina, koja je čak 100 milijarda kuna viša nego cijeli procijenjeni bruto nacionalni dohodak države za prošlu godinu.
Iz HUB-a poručuju da nema govora o ekstra profitu banaka (Foto: arhiva)Tajna hrvatskog fenomena, objasnio je za Media servis ekonomski stručnjak Damir Novotny, leži u tome što domaće, za razliku od svjetskih banaka, nisu ulagale u nenaplative instrumente, imaju visoke kamate i ostvaruju najveće marže u Europi.
Nema govora o ekstra profitu, uzvraćaju iz Hrvatske udruge banaka. Brojke su izvađene iz konteksta, a pravu sliku dobiti banaka pokazat će tek tromjesečno izvješće, ističe direktor HUB-a Zoran Bohaček.
Uz ekstra profite ili ne, jedno je sigurno - podizanje kamata na kredite, građanima ne gine. Ostaje tek za vidjeti je li ih Sanader po principu ruka ruku mije uspio odgoditi bar do ljeta.
A SADA PROČITAJTE OVU 'BLAGODAT' SLOBODNE EKONOMIJE:
I MMF bi trebao pomoći bankama
Zamjenik guvernera HNB-a drži da bi međunarodne financijske institucije trebale priskočiti u pomoć bankama, a ne da pomažu samo vlade i središnje banke
Rješavanje krize u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući i Hrvatsku, kroz kapitalne injekcije banaka ne bi trebao biti samo posao središnjih banaka i lokalnih vlada, već u pomoć trebale uskočiti i međunarodne financijske institucije koje zbog toga i postoje, rekao je zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na Euromoney konferenciji u Beču.
Boris Vujčić Bez opcije
“Sada, kada u regiji dolazi do znatnog usporavanja rasta, a osobna potrošnja, investicije i strana potražnja su u padu, a izvori financiranja puno oskudniji, vrijeme je da se međunarodne financijske institucije uključe u pomoć. Ovo je pravo vrijeme da to učine, ako neće sada, nego kada?”, retorički je upitao Vujčić. U raspravi o ulozi regulacije, intervencija države i konkurentnosti banaka, kao predstavnik domaćeg regulatora, Vujčić je objasnio da model povećavanja potrošnje i deficita mogu primijeniti samo razvijene zemlje, no ta opcija ne stoji na raspolaganju zemljama u razvoju poput Hrvatske. “Tim zemljama problem će biti izaći na tržište i prikupiti novac na tržištu jer su investitori u ovom trenutku skloniji ulaganju u sigurne instrumente poput američkih i njemačkih obveznica. Ono što je bitno da banke nastave financirati operacije u srednjoj i istočnoj Europi koja im je ranije bila jedan od najprofitabilnijih dijelova biznisa. Također bitno je da se u pomoć bankarskom biznisu i regiji uključe i međunarodne financijske institucije osiguravanjem dodatnih linija kredita. Između ostalog, to bi im trebala biti jedna od zadaća u ovakvim situacijama kada su tržišta privatnog kapitala u problemima, istaknuo je Vujčić.
Kontroverzna pomoć
Osim Međunarodnog monetarnog fonda, čija se financijska asistencija kroz stand-by aranžmane često percipirala kontroverznom, u pomoć bi mogle uskočiti i druge institucije poput Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Europske investicijske banke (EIB), International finance Corporationa (IFC), koje su sve u stanju osigurati financiranje za banke u regiji. Ipak, odgovornost lokalnih vlada i dalje ostaje provođenje dubokih strukturnih reformi, a opasnost su populističke mjere jer se populizam bazira na dobrim željama. Tko provede reforme iz krize će izaći uspješno, jedan je od zaključaka konferencije. Inače, ovogodišnji Forum Srednje i istočne Europe, Euromoney konferecija, koja tradicionalno okuplja velik broj banakara i investitora iz svih dijelova Europe, započela je pesimistično riječima: “Zabava je gotova!“, što je bila direktna aluzija na ranije godine i dostupnost kapitala. Zemlje regije, smatraju prisutni, očekuje izuzetno snažno usporavanje ekonomija zahvaljujući ponajviše padu izvoza i potrošnje. Najopasniji rizik tih zemalja su deflacija, ali i veličine deficita čije će financiranje biti upitno uspješno u ovoj godini.
-------------------------------------------------------------------------------------
13.03.2009.
Hrvatska 11 milijardi kuna u minusu
Ukoliko država ne smanji drastično svoje rashode, prihodovnu stranu proračuna moći će podebljati samo novim zaduživanjem ili povećanjem poreza
ZAGREB- Državni proračun je u dramatičnoj situaciji: njegovi prihodi u 2009. godini biti će za oko 11 milijardi kuna manji nego što je to očekivala vlada. Iako uvijeno, o krahu proračunskih planova počelo se govoriti i u Banskim dvorima.
- Kada govorimo o prihodima proračuna, više-manje se vraćamo na brojku iz 2007. godine, upozorila je ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek nakon još jedne sjednice Ekonomskog vijeća na kojoj je zatraženo dodatno smanjivanje javnih rashoda.
Crne prognoze ekonomista ostvaruju se, a njima u prilog govore i aktualni statistički podaci: uvoz je smanjen za 30 posto, prihod od PDV-a manji je za 15 posto, proizvodnja je smanjena 14 posto. - U takvoj situaciji bit će dobro ako pad proračunskih prihoda u ovoj godini bude samo 11 milijardi kuna, kaže ekonomist Damir Novotny. Problem više nisu samo smanjeni prihodi od poreza, poglavito PDV-a zbog pada potrošnje. Proračun će velike prihode izgubiti zbog recesije i smanjenja BDP-a.
U vrijeme usvajanja ovogodišnjeg proračuna, država je računala na gospodarski rast od dva posto i rast proračunskih prihoda od 5,3 posto. Očekivalo se da će se u državnu blagajnu sliti više od 124,6 milijardi kuna. Ali rasta neće biti, očekuje se pad BDP-a za dva posto i samo to će značiti manji prihod državi za oko pet milijardi kuna.
- Takav pad proračunskih prihoda u skladu je s našim očekivanjima, s obzirom da smo i sami upozoravali da će država u ovoj godini zbog recesije prikupiti oko 10 posto manje novca nego što je očekivala - kaže Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisena. Dodaje kako najveći podbačaj treba očekivati u prikupljanju prihoda od PDV-a, koji najizdašnije puni državnu blagajnu.
Naime, država je u ovoj godini od tog poreza na potrošnju planirala prikupiti 44,4 milijarde kuna, što je nerealno u godini u kojoj se događa smanjenje osobne potrošnje kao glavnog generatora rasta gospodarstva. Velik podbačaj, dodaje Šantić, može se očekivati i kod trošarina na automobile, s obzirom da je već sada primjetan velik pad uvoza vozila, a u drugoj polovici godine može se očekivati i pad prihoda od poreza na dobit.
Ipak, napominje on, pad kod trošarina vjerojatno će biti manji nego kod poreza, budući da se očekuje da će država pribjeći uvođenju posebnog poreza na SMS i ostale usluge mobilne telefonije, te povećanju trošarina na naftne derivate. Izgledno je, kaže Šantić, i dodatno oporezivanje luksuzne robe.
Da bi kompenzirala drastično smanjenje prihoda, vlada mora jednako tako drastično smanjiti i potrošnju. Šef HGK Nadan Vidošević još je početkom veljače govorio kako se potrošnja mora smanjiti barem 10 posto, dakle za oko 12 milijardi kuna. No, potrebne uštede, koje bi bile usklađene s prihodima, za sada se tek naziru. Prema riječima potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, u ovom se trenutku u rebalansu radi na rezanju rashodne strane proračuna, koja je teška 127 milijardi.
Država je već najavila da potrošnju u ovoj godini može “skresati” za dvije milijarde kuna, a ministar financija Ivan Šuker ovog je tjedna poslao naputak ministarstvima u kojem traži dodatne uštede, čime bi se, tvrdi Polančec, moglo uštedjeti još barem 1,5 milijarda, dijelom i odustajanjem od pojedinih infrastrukturnih projekata.
No, Sandra Švaljek smatra da taj iznos nije dovoljan. - Svi očekujemo da će uštede u proračunu biti veće, trebale bi iznositi između šest i sedam milijardi kuna - kazala je Švaljek. Opet su počeli i razgovori sa sindikatima o mogućem zaleđivanju plaća na razinu iz prošle godine, čime bi proračun uštedio dodatnih 1,8 milijardi kuna.
Ljubo Jurčić pak kaže kako ni to neće biti dovoljno, te da se rashodi moraju smanjiti za barem 10 milijardi kuna. - Vlada mora realno procjeniti prihode i potom uskladiti rashode s prihodima. Središnji državni proračun mora dovesti do nule deficita, dakle trošiti onoliko koliko će zaraditi. Ukupni deficit bi mogao biti oko dva posto, dakle oko pet milijardi kuna, ali taj novac treba koristiti isključivo za financiranje domaće proizvodnje, kaže Jurčić.
Po njemu, mora se odustati od svih neproduktivnih investicija, dakle i infrastrukturenih projekata, a izuzetak može biti samo ulaganje u energetiku pod uvjetom da se polovica opreme kupi u Hrvatskoj.
Ukoliko država ne smanji drastično svoje rashode, prihodovnu stranu proračuna moći će podebljati samo novim zaduživanjem ili povećanjem poreza. Dodatno zaduživanje u inozemstvu biti će skupo, ako ne i nemoguće, smatra Švaljek. A povećanje poreza u Ministarstvu financija za sada odbacuju kao opciju, iako je Polančec otvorio i tu mogućnost. Uoči svibanjskih izbora to je ipak nerealno.
Još jedna radna skupina
Formirat će se radna skupina koja bi trebala pripremiti analizu dosadašnjih prijedloga reforme drugog mirovinskog stupa, te napraviti projekciju do 2050., zaključak je s jučerašnje sjednice Ekonomskog vijeća. Prema najnovijim informacijama, mogućnost povratka uprvi mirovinski stup imali bi samo oni koji su u trenutku zaživljavanja drugog stupa imali između 40 i 50 godina.
|
- 19:04 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
subota, 07.03.2009.
BANKE U RH SAMO OD KAMATA ZARADILE 9,9 MILIJARDI KUNA (!!!!!!) U 2008.
05.03.2009. | 19:33
PROŠLE JE GODINE DOBIT NOVČARSKOG SEKTORA PORASLA ZA 13,4 POSTO
Za njih nema krize - banke od kamata lani ubrale 9,9 milijardi kuna
Rast profitabilnosti bankarskog sektora u siječnju ove godine za 40 posto u odnosu na siječanj 2008. rezultat je činjenice da su banke imale manji rast profita početkom 2008. zbog mjera Hrvatske narodne banke, pa je statistika “odradila svoje“, ali je rast profitne stope uvjetovan i time što trenutačno postoji velika razlika u veličini kamatne stope po kojoj banke vani pozajmljuju novac i kamate po kojoj plasiraju kredite u Hrvatskoj.
Tako je rast dobiti sa 314 milijuna u siječnju prošle godine na 439 milijuna kuna u siječnju ove godine prokomentirao Ante Babić, direktor i osnivač Centra za ekonomski razvoj.
- Banke su početkom prošle godine zaista morale uzimati skuplje kredite u matičnim zemljama jer je bila porasla i kamata na europskom tržištu novca, no sredinom i krajem prošle godine ta je kamata počela jako padati, a banke su “zaboravile” to ukalkulirati u kreditnu politiku, pa im je profit znatno rastao u drugom i trećem, manje u četvrtom kvartalu prošle godine, a očito je značajno nastavio rasti i u 2009. - rekao nam je Babić.
Loši krediti
Bankari predviđaju da će se ove godine udvostručiti broj loših kredita, sa stope od 4,82 posto na osam do devet posto udjela u ukupnim kreditima. Međutim, analitičari smatraju da će povećanju loših kredita pridonijeti povećanje kamata na nove i stare kredite.
Bilanca poslovanja banaka u 2008. pokazuje da su neto prihodi od kamata porasli na 9,9 milijardi kuna, s 8,55 milijardi u 2007., dok su prihodi od provizija i naknada iznosili 2,98 milijardi kuna u odnosu na 2,83 milijarde u 2007.
Iz tih je brojki jasno da je rast prihoda od kamata dodatno pojačan rastom prihoda od provizija i naknada banaka, čija je dobit u 2008. porasla za 13,4 posto, odnosno s četiri milijarde kuna u 2007. na 4,69 milijardi u prošloj godini.
|
- 19:40 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
četvrtak, 05.03.2009.
U HRVATSKOJ BANKE NEMORALNO ZARADJUJU, PLJAČKAJUĆI NAS ZADUŽIVANJEM NESTRUČNE DRŽAVNE UPRAVE I MONOPOLOM SVOGA POLOŽAJA...
U svijetu propadaju, u Hrvatskoj sve više zarađuju
Banke su se dobro snašle u recesijskim uvjetima, smanjeno je kreditiranje građanstva, a poraslo je financiranje države
Bankari su u siječnju usprkos recesiji zaradili 439,9 milijuna kuna dobiti, što je gotovo 40 posto više nego u siječnju 2008. godine.
Imovina banaka povećana je istodobno u godinu dana za oko 14 posto ili za 44,5 milijardi kuna. Ukupna imovina banaka krajem siječnja tako je dosegnula rekordnih 379,88 milijardi kuna, što je gotovo 100 milijardi više nego što iznosi cijeli procijenjeni bruto nacionalni dohodak zemlje za 2008. godinu.
Iako banke ne iskazuju mjesečnu nego kvartalnu ili prošlogodišnju dobit, i ovaj rezultat po ocjeni stručnjaka pokazuje da hrvatske banke za razliku od onih u svijetu zasad ne bilježe niti gubitke, niti stagnaciju niti pad dobiti nego naprotiv rast profita.
- Dvije najveće banke čine 60 posto bankarskog sustava zemlje, a prvih pet 80 posto bankarskog sustava. Njima je i rast od pet posto dovoljan za ostvarenje visokih prihoda i dobiti. Zato ovaj rezultat ne iznenađuje - naglasio je Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Zarada na platnom prometu
Prema njegovim riječima, hrvatske banke i dalje ostvaruju najveće marže u Europi. Primjerice, ako nabavljaju novac sa 4 posto kamate, a plasiraju ga sa 6 posto, njigova kamatna marža ili zarada je zapravo 50 posto.
Kada se i odbiju svi troškovi pa i rezervacije za gubitke riječ je o visokoj zaradi. Još je veća zarada banaka, kaže, na platni promet, tj. na svaku transakciju koju obavljaju građani i poduzeća, a koja je za banke potpuno nerizična.
- Banke pod pritiskom svojih vlasnica žestoko i brzo kompenziraju očekivani pad dobiti u ovoj godini. Smatram da nije u redu da to rade povećanjem kamata koje su već rasle unaprijed kao priprema za ovu, očekivano tešku godinu, niti da se ponašaju kao u država u državi. Naime, upravo ova država garantira za sve depozite građana što bi trebali oni raditi. Također banke bi trebale biti odgovorne i svjesne da dizanjem kamata dugoročno štete same sebi jer utječu na pogoršanje naplate kredita - naglasio je ekonomski analitičar dr. Žarko Primorac.
Klijenti najvećeg rejtinga
Stručnjaci ističu da će se moguće pogoršanje rezultata banaka znati tek polovicom ili na jesen ove godine. No, banke su dosad već pokazale “žilavost” i brzo snalaženje u recesijskim uvjetima.
Tako je smanjeno kreditiranje građana kao potencijalno problematične skupine koja bi se zbog gubitka posla i smanjenja plaća mogla naći u problemima, ali je povećano kreditiranje države i državnih poduzeća uz jamstva Ministarstva financija. Time su banke smanjile rezervacije za rizične plasmane jer se država i državna poduzeća smatraju prvoklasnim klijentima najvećeg rejtinga.
- Mjesečna usporedba nije uobičajena jer ona može biti rezultat većih prihoda i manjih rezervacija. Podaci ipak pokazuju veliku stabilnost hrvatskoga bankarskog sustava usprkos tome što se rizici povećavaju. Banke će po meni i ove godine ostvariti solidnu dobit - naglasio je Damir Novotny, neovisni ekonomist i bivši član Savjeta HNB-a.
‘To nije prava slika’
Bankama po ocjeni stručnjaka stoga trenutačno odgovaraju poslovi s državom, a Vlada bi mogla iskoristiti tu “pat-poziciju” za prešutni dogovor o nedizanju kamata u ovoj godini.
Bankari dakako ne misle da stoje tako dobro.
- Povrat na kapital kada se pogleda siječanj ove godine u odnosu na siječanj prošle godine samo je malo iznad 10 posto, a prije godinu dana bio je čak ispod 10 posto, što je na granici rentabilnosti. Ovakva usporedba koja govori o 40-postotnom rastu dobiti može zavarati javnost - naglasio je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka.
Prema njegovim riječima, i lanjski rezultati pokazuju da je profitabilnost banaka značajno usporena upravo u zadnja tri mjeseca nakon eskalacije krize. Osim toga, napominje, banke u siječnju nemaju nikakvih poreznih davanja pa će tek tromjesečni ili polugodišnji rezultati pokazati pravu sliku.
Dvije najveće banke čine 60% bankarskog sustava, a prvih pet 80%. Njima je i rast od pet posto dovoljan za ostvaranje visokih prihoda i dobiti. Zato porast profita od 40 posto ne iznenađuje.
Zoran Bohaček:
Hrvatska udruga banaka
Povrat na kapital u siječnju ove u odnosu na siječanj prošle godine samo je malo iznad 10 posto, a prije godinu dana bio je na čak ispod 10 posto, što je na granici rentabilnosti.
Krediti banaka i dalje su povećani u usporedbi sa siječnjem prošle godine, i to za visokih 16,9 posto.
Prema posljednjim podacima HNB-a, na kraju ovogodišnjeg siječnja ukupni krediti dosegnuli su razinu od 250,82 milijarde kuna. U prvih mjesec dana ove godine plasirano je 4,23 milijarde kuna, dok su na godišnjoj razini krediti povećani za čak 36,23 milijarde kuna, odnosno za i dalje vrlo visokih 16,9%.
Razlog rasta:
Jak euro i franak povećali su kunsku protuvrijednost kredita
Takvom rastu, prema ocjeni analitičara Raiffeisen banke, pridonijela je valutna struktura odobrenih kredita, jačanje eura i švicarskog franka, što je utjecalo na povećanje kunske protuvrijednosti kredita na mjesečnoj i godišnjoj razini.
Do kraja siječnja građanima je plasirano 12,42 milijarde kuna više kredita, što je oko četiri milijarde kuna ili čak 25 posto manje nego godinu dana ranije. Gotovo identični rast kredita plasiran je prvi put u posljednjih 10 godina poduzećima, ukupno 12,62 milijarde kuna.
Ukupni krediti građanima, prema posljednjim podacima HNB-a, dosegnuli su 122,89 milijardi kuna, a tvrtkama 95,4 milijarde kuna. U usporedbi s istim mjesecom lani zabilježen je rast kredita za 14,7 posto, čime je nastavljen trend njihova bržeg rasta koji je počeo u drugoj polovici prošle godine. Analitičari očekuju nastavak ovog trenda i tijekom godine. Iako krediti stanovništvu i dalje rastu za više od 11,3 posto, riječ je o značajnom usporavanju u odnosu na prijašnje godine.
Tako su stambeni krediti, doduše, povećani u godinu dana za 6,8 milijardi kuna, no novih je kredita bilo 1,5 milijardi ili 23 posto manje nego godinu dana ranije. Osim stambenih, najveći rast i dalje bilježe gotovinski nenamjenski i potrošački krediti.
|
- 11:33 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
ponedjeljak, 16.02.2009.
Hrvati na kartice potroše čak 58,3 milijarde kuna - kakvo 'čobansko' i nesofisticirano bankarstvo iz kamenog doba!
A nama su 2002/2003. godine iz nadležnih Ministarstava rekli da 'banke nemaju budućnost' i da su 'neisplative'......
Hrvati na kartice potroše čak 58,3 milijarde kuna
Trećinu tržišta kartica osvojila je Zagrebačka banka, a iza nje slijedi PBZ koji s Amexom ima 23 posto udjela te Erste banka koja s Dinersom drži 14 posto tržišta
ZAGREB - Prosječni solventni građanin zemlje, a računa se da je takvih najviše 2,5 milijuna zajedno s umirovljenicima, u svojoj lisnici ima tri do četiri kartice. Lani je broj kartica povećan za gotovo 800.000 pa je u Hrvatskoj bilo u optjecaju, prema posljednjim podacima HNB-a, gotovo 8,5 milijuna plastičnog novca.
Rast potrošnje
Hrvati su na kartice potrošili nevjerojatnih 52,3 milijarde kuna, što je gotovo pet milijardi više nego u 2007. godini. Za “peglanje” kartica građani su prosječno plaćali najveću godišnju bankovnu kamatu od 15 posto godišnje. To znači da je na ukupnu potrošenu svotu lani plaćeno nevjerojatnih 7,84 milijarde kuna.
Lakoća zaduživanja na kartice u odnosu na klasične kredite, najviše pridnose kartomaniji u Htvatskoj.
Bankomati
Hrvatska ih ima više nego Slovačka ili Norveška
Za gotovinski kredit s nešto nižom kamatom banke traže jamce, kreditnu sposobnost i oduzimaju rate najčešće direktno s plaće. Trend rasta potrošnje i broja kartica pokazuje, ističu stručnjaci, da građani usprkos krizi nisu usporili svoju kartomaniju. Tako je lani gotovo izjednačen rast potrošnje na kartice s godišnjim porastom kredita koji su također kao i potrošnja na kartice povećani za oko desetak posto. Analizirajući ukupno kartično poslovanje, najveći udio i dalje zadržava Zagrebačka banka sa 31 posto udjela u broju kartica, 26 posto u broju transakcija i 32 posto u njihovoj vrijednosti. Slijedi PBZ grupacija s Amexom sa 23 posto udjela u broju kartica, 28 posto u broju transakcija i 25 posto u njihovoj vrijednosti. Treća je Erste grupacija s Dinersom koja je lani osvojila 14 posto tržišta u broju kartica, 17 posto po broju transakcija i 14 posto po njihovoj vrijednosti.
Građani čak 57,24 posto svih transakcija plastičnim novcem obavljaju preko bankomata, a oko 36,6 posto na POS uređajima direktno u trgovinama. Udio mobitela je i dalje vrlo nizak i iznosi 0,13 posto ukupno potrošenog novca iako je njegovo korištenje lani povećano za više od 100 posto. I udjel interneta je ostao nizak i iznosi oko 0,23 posto. No, zabilježen je i velik rast prepaid (internet) kartica od čak 70 posto, pri čemu najveći porast bilježi Erste banka s Dinersom s izdanih 7496 na 22.718 kartica.
Rekorderi regije
U RH je krajem prošle godine bilo 3342 bankomata, od čega je 687 bilo smješteno u osiguranom prostoru. Smještaj bankomata u zatvorene prostore lani je posebno povećala Splitska banka na ukupno 161 bankomat. Hrvatima je na raspolaganju u trgovinama bilo čak 80.000 POS uređaja, od kojih je 66,7 posto u vlasništvu banaka, a 33,3 posto u vlasništvu kartičnih kuća. Čak 72 posto svih kartica koje se koriste u Hrvatskoj ima chip zaštitu i funkciju, što je, prema ocjeni stručnjaka HNB-a, bitno za uključivanje zemlje u SEPA sustav EU za sprečavanje i suzbijanje prevara. Uspoređujući podatke iz Hrvatske s europskim zemljama lako se može uočiti kako je Hrvatska po broju kartica po stanovniku dosegla zemlje Europske unije i apsolutni je lider u odnosu na zemlje središnje i istočne Europe. Iza nje slijedi Slovenija, Estonija, Latvija, Slovačka, Češka, Mađarska, Bugarska, a ispod prosjeka regije su Poljska, Rusija i Rumunjska s 0,6 kartica po stanovniku.
Hrvatska se s 3342 bankomata stiže Rusiju, Rumunjsku, Mađarsku, Bugarsku i Češku, a ispred je Slovačke i Slovenije, primjerice. Ako se usporedi broj bankomata u Hrvatskoj sa zemljama zapadne Europe, onda je zanimljivo da imamo više bankomata nego, primjerice Norveška, koja ih ima 2238 bankomata. Vodeće su Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Italija koje imaju od 40.000 do 60.000 bankomata.Uspoređujući podatke o POS uređajima, najveći broj - 172.000 uređaja ima Rusija, a slijedi je Poljska sa 142.000. Odmah iza njih je Hrvatska sa 80.000 uređaja.
Broj kartica u optjecaju:
ukupno 8,46 milijuna
opće kartice - 94,89%
poslovne - 5,11%
debitne - 74,4%
revolving - 8,78%
charge kartice s beskamatnom odgodom - 6,79%
kartice s odgođenom naplatom - 6,61%
kreditne kartice - 2,28%
Izvor: HNB 31. 12. 2008.
|
- 09:53 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
petak, 13.02.2009.
U Hrvatskoj 2008. banke zaradile 5.8 milijardi kuna, a vani porezni obveznici daruju bonuse za uspjeh managerima propalih banaka....
Samo radi očitovanja stručnosti i 'vidovitosti' raznih referenata i stranih ulagača u razdovlju izmedju 1996-1999. kad su nam rekli da je bankarstvo u RH 'propali biznis', te kasnijeg Ministarstva koje je abortiralo projekt internet-mikro banke za poduzetnike, odnosno Projekt: plusGRUPPA kojim bi spasili dio gospodarske Hrvatske, inače politokratski predane u ruke 'vanjskom neprijatelju' - univerzalnim bankama. Jezovito, jedna od tih 'banaka' čak je umjesto svoga unijela prikriveni kapital opljačakan u Hrvatskoh za vrijeme tzv. pretvborbe i privatizacije, i drugih radnji koje se moralno, ustavno i zakonski tretiraju ne samo kriminalom nego veleizdajom....
Banke lani zaradile 5,8 milijardi kn
Osam najvećih hrvatskih banaka lani je raspolagalo sa 89 posto ukupne imovine i ostvarilo oko 95 posto ukupne dobiti bankarskog sustava
ZAGREB - U kriznoj 2008. banke su ostvarile 5,8 milijardi kuna bruto dobiti, što je 13,7 posto više nego godinu dana prije. Banke su povećale svoju imovinu za 4,5 posto na 370,62 milijarde kuna, što je gotovo 90 milijardi kuna više od ukupnog procijenjenog nacionalnog dohotka zemlje za 2008.
Povrat kapitala
Davor Holjevac, viceguverner HNB-a, ističe da je adekvatnost kapitala ostala visoka i iznosi 14,22 posto, što je čak 4,22 posto iznad najnovijih limita Europske Unije. Banke su ostvarile povrat na kapital od 10,04 posto, što je samo 0,7 posto manje nego godinu dana ranije. Prema njegovim riječima, ukupni rast kredita banaka svim sektorima uključujući državu, lokalnu samoupravu i paradžavu lani je iznosio 14 posto. No, ako se državni sektori izdvoje, rast kredita građanima i poduzećima iznosio je 10,6 posto, što je ispod limita dopuštenog godišnjeg rasta HNB-a od 12 posto.
Rang-lista banaka nije ni lani promijenjena. Zaba je čak povećala za 0,5 posto svoj tržišni udijel dok ga je PBZ za otprilike isto toliko smanjio. Erste i Hypo su za oko 0,6 posto povećali svoj tržišni udjel dok su ga RBA i HPB neznatno smanjili.
Rangiranje prema dobiti
Osam hrvatskih banaka drži gotovo 89 posto ukupne imovine bankarskog sektora u zemlji i isto toliko tržišta.
Poredak je nešto drukčiji kod rangiranja banaka prema dobiti, pri čemu je Splitska banka na petom mjestu, a HPB na osmom. Osam banaka ostvaruje oko 95 posto ukupne dobiti sve 33 banke. Gubitaši su Veneto, Vaba, Primorska i Nava banka, a one su lani ostvarile gubitak od 116,73 milijuna kuna.
Spajanja banaka
Ovaj gubitak ne brine HNB jer je riječ o rezervacijama za rizike i čišćenju bilanci banaka. Usprkos gubicima banaka, za sada nema naznaka o spajanjima osim već najaveljenog Centar i Nava banke.
HNB je u lanjsku listu prvi put uvrstio i Obrtničku štednu banku koja je godinu završila s gubitkom od 5,85 miljuna kuna. Pet stambenih štedionica 2008. je završilo s imovinom od 6,95 milijardi kuna i 17,17 milijuna kuna dobiti. S gubitkom su poslovale RBA, Wüstenrot i HPB stambena štedionica.
Izvor: Jutarnji.hr
DALJE:</font>
ZAGREB - Premda je planirao otkazati tjednu repo aukciju i bankama onemogućiti novi pristup kunama, HNB se jučer ipak predomislio i u popodnevnim satima održao izvanrednu aukciju na kojoj je bankama odobren rekordan iznos od čak 7,6 milijardi kuna.
Borba za stabilnost tečaja rezultirala je velikim potresima na bankarskom tržištu jer je centralna banka u proteklih tjedan dana povukla značajan iznos kuna iz optjecaja, pa su banke došle u situaciju da ne mogu izvršavati tekuće obveze.
Izlaz su bezuspješno tražile na Tržištu novca, gdje je potražnja za kunama značajno skočila, a prosječne kamatne stope jučer su premašile čak 23 posto. Razlog za izvanrednu aukciju, kaže guverner HNB-a Željko Rohatinski, nastojanje je da se bankama osigura neophodna likvidnost i normalno poslovanje. No, glavni je preduvjet za to, kako ističe, stabilnost tečaja bez intervencija HNB-a.
Banke su zarađivale i previše, nije vrijeme za dizanje kamata
U kriznoj 2008. banke su ostvarile 5,8 milijardi kuna bruto dobiti, što je 13,7 posto više nego godinu dana prije
ZAGREB - Premijer Ivo Sander danas je ponovno pozvao banke da ne dižu kamate na kredite te bezrezervno podržao monetarnu politiku HNB-a.
- Banke su proteklih godina previše zarađivale na građanima, a sada kad građanima treba pomoći, ne trebaju dizati kamate, neka razliku financiraju iz tog profita - rekao je Sanader nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a.
‘I u ratu je tečaj bio stabilan’
Vrh vladajuće stranke dao je “punu potporu” politici HNB-a za očuvanje stabilnosti tečaja kune.
- Kada u vrijeme rata nismo mijenjali tečaj, ne treba ni sad. To je vrlo bitno za makroekonomsku stabilnost zemlje, od čega Vlada neće odustati - dodao je premijer. Sanader je već jednom intervenirao kako bi zaustavio najavljeno povećanje kamata na kredite, i to prema Zagrebačkoj banci koja je početkom siječnja objavila svoju odluku o povećanju kamata na sve vrste novih i starih kredita građana. Banka je tada odustala od povećanja kamata, ali je njezin šef Franjo Luković ovih dana ponovno najavio povećanje kamata do kraja 2009.
Sve su banke tijekom prošle godine povećavale kamate na kredite. U ovoj je godini to zasad učinila samo RBA, i to za novoodobrene, a ne za stare stambene kredite.
14 posto više kredita
U kriznoj 2008. banke su ostvarile 5,8 milijardi kuna bruto dobiti, što je 13,7 posto više nego godinu dana prije. Banke su povećale svoju imovinu za 4,5 posto, na čak 370,62 milijarde kuna, što je gotovo 90 milijardi kuna više od ukupnog procijenjenog nacionalnog dohotka zemlje za 2008. godinu.
Ukupni rast kredita banaka svim sektorima lani je iznosio 14 posto.
KOMENTARI Komentiraj
17.2.2009 04:45:14
Lako,kad ionako nisu Hrvatske,već ,Talijanske,Austrijske,Njemačke,ma svačije samo ne naše,mogu radit šta oće.Može li Sanader naređivati Italiji (ili nekoj drugoj državi ),što drži Privrednu banku u svojoj vlasti kako će se poslovno ponašati,??,hahaha
HRVATSKA je poznata državica u svijetu po obliku (banana ) i po tome što nema (unikatna zemlja ) svoje vrednije imovine.Za budučnost svojoj hr-djeci i unucima ostavit ćemo ogromne dugove (za sada tek blizu 40 milijard eur ),ali nadajmo se da će biti još ogromniji,pa neka uživaju.
A SADA O BANKARSKOM NEMORALU, PLJAČKI SVIJU NAS POREZNIH OBVEZNIKA U SVIJETU:strong>
SAD: Kongres odobrio 819 milijardi dolara poticaja ekonomiji
Nakon iskustva proteklih tjedan dana, kada je centralna banka za obranu tečaja potrošila 328 milijuna eura, očekuje se da tečaj kune neće bitnije varirati. Iako je glavni razlog pritiska na tečaj bila povećana potražnja za devizama, prije svega poduzeća koja moraju vraćati vanjske dugove, Rohatinski napominje da su kod posljednjeg udara na tečaj bili prisutni i spekulativni motivi pojedinih banaka i njihovih komitenata koji na taj način pokušavaju ostvariti određenu zaradu.
Ako se takva praksa nastavi, guverner upozorava da će početi primjenjivati selektivan pristup: spornim bankama potpuno će onemogućiti pristup likvidnosti koji kreira središnja banka. - To možemo učiniti na dva načina, tako da ih isključimo iz tjednih obratnih repo aukcija i da im onemogućimo uzimanje lombardnih kredita - rezolutan je.
DALJE:
09. 02. 2009. | 10:21
U IŠČEKIVANJU ANALIZE
Švicarske banke izgubile 29 milijarda franaka u 2008. godini
UBS i Credit Suisse, jedne od najvećih švicarskih banaka, zaključile su proteklu godinu gubitkom od 29 milijarda švicarskih franaka, a uskoro se očekuje i službeno izvješće o lanjskom poslovanju ovih dviju svjetski poznatih novčarskih institucija.
Prema preliminarnim analizama bankarska kuća UBS okončala je 2008. godinu sa 21 milijardom švicarskih franaka gubitka (14 milijarda eura) . Riječ je o najvećem ikada zabilježenom gubitku u švicarskoj povijesti, uvjetovanim velikim angažmanom UBS-a u krizu hipotekarnih kredita iz SAD-a.
U jesen prošle godine švicarska je vlada investirala šest milijarda franaka novog kapitala kako bi održala na nogama UBS.
Ova banka očekuje i ukidanje od pet do osam tisuća radnih mjesta kako bi spasila poslovanje, što je nešto optimističnije od prvotno najavljenih devet tisuća.
Credit Suisse, također jedna od najvećih švicarskih ali i svjetskih banaka, prema pisanju ondašnjih medija, nalazi se u poslovnim poteškoćama i gubicima od oko osam milijarda švicarskih franaka. No, iz ove banke još ne dolaze vijesti o zatvaranju radnih mjesta radi održavanja poslovanja.
(S.M.)
VJEROVATI ILI NE!!! KAVA GAMAD!!!!
12.10.2008
Banke propadaju, menadžeri dižu milijune/strong>
Josef Ackermann: 14 miliju eura godišnje - bez premija i bonusa
Širom svijeta banke padaju kao kule od karata. Plaće menadžera ipak ostaju u vrtoglavim visinama. Oni dobijaju milionske odštete čak i u slučaju da im se uruči otkaz. EU najavljuje promjenu te prakse.
Komisija Europske unije pokušava umiriti javnost. Najavljena je inicijativa za ograničenje iznosa menedžerskih plaća. Od svih menadžera u Njemačkoj najviše zarađuje Josef Ackermann (Jozef Akerman), predsjednik Upravnog odbora najveće ovdašnje banke, Njemačke banke (Deutsche Bank). Prema službenim podacima on je prošle godine zaradio oko 14 milijuna eura, u što nisu uračunate posebne premije i povlastice koje se ne isplaćuju u novcu.
Sume koje su u opticaju i kod drugih menadžera izazivaju nevjericu u javnosti, a ponekad i bijes tzv. običnih ljudi. U raspravu se umiješala i njemačka kancelarka Angela Merkel.
“Shvatite tu raspravu ozbiljno, to je više od puke rasprave iz zavisti, uzmite to za ozbiljno! Samo zato što neki američki šef auto-koncerna zarađuje hiljadu puta više od jednog radnika, čini se da i njemački šefovi koncerna misle da trebaju povećati svoje plaće. A istovremeno to ne žele prihvatiti za radnike."
'Vrhunski menadžeri zalužuju vrhunsku zaradu'
Josef Ackermann, šef Deutsche Bank, tu ne vidi ništa sporno: tko snosi veliku odgovornost treba puno i zarađivati.
“Najbolje ljude na svijetu, uključujući i najbolje Nijemce, mi nećemo dobiti ako ih ne plaćamo kao naši konkurenti iz banaka poput Morgan Stanley, Goldman Sachs ili Merrill Lynch.”
Tako je govorio Josef Ackerman. Mada je od ovih njegovih riječi prošlo svega nekoliko mjeseci, danas se čini kao da su one izgovorene u neka davna, puno bolja vremena. Najbolji ljudi? Goldman Sachs i Merrill Linč? Ovaj mjehur od sapunice se rasprsnuo: investicijska banka Meril Linč je prodana po povoljnoj cijeni, a Goldman Sachs je preživio samo zahvaljujući milijardama dolara pomoći legendarnog američkog investitora Worena Bufea (Warren Buffet)
Vrhunskim menadžerima, vrhunske otpremnine i kad zabrljaju
A šta je sa njihovim vrhunskim menadžerima?
Stanley O'Neill, bivši šef Meril Linča koji je praktično izbačen iz firme dobio je prošle godine takoreći na poklon 162 miliona dolara.
Stanley O'Neal: dobio 162 milijuna i odveo firmu u bankrot. Uobičajeno je da otpremninen iznose dva do tri puta veću sumu od normalne godišnje zarade plus ranije dogovorene ekstra premije i privilegije.
Za političare u Europi i SAD je ova kriza povod za pokretanje inicijative za reguliranje i ograničavanje neumjerenih prihoda. Zakonom bi trebalo regulirati da neodgovorno menadžersko ponašanje postane rizično i za same menadžere. Razmišlja se o ograničenju plaća i ukidanju otpremnine kada su menadžeri krivi za velike gubitke. Komisija Europske unije je to već prije četiri godine pokušala, ali osim Holandije to nitko nije usvojio. Sada je na redu novi pokušaj.
Izvor: DW
Gospodarstvo | 16.02.2009
Banka pred stečajem, a oni hoće premije
Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:
Zahtjevi bankara za isplatom premija ogorčili političare. Nevjerojatno, ali istinito: menadžeri jedne njemačke banke, koju je država u jeku globalne financijske krize novcem poreznih obveznika spasila od propasti, ustraju na isplati stotina milijuna eura davno obećanih premija.
Kancelarka Angela Merkel kritizira pohlepu menadžera
"Nepojmljivo je da banke koje opstaju uz državnu pomoć istodobno u mnogim slučajevima isplaćuju goleme menadžerske premije", ljutito je poručila kancelarka Angela Merkel (CDU). Još jasniji bio je dokancelar Frank-Walter Steinmeier (SPD): "Očigledni gubitak odnosa prema stvarnosti i cinizam pojedinih rukovoditelja me svaki put iznova duboko potresu." Za ministra unutarnjih poslova Wolfganga Schäublea (CDU) ovakvi ispadi svjedoče o "odveć naraslim krilima bankara koji ugrožavaju temelje društvenog konsenzusa". Slično su reagirali gotovo svi vodeći predstavnici vladajuće koalicije. Bavarski premijer Horst Seehofer (CSU) se čak založio za okretanje batine: "Kancelarki neograničeno dajem za pravo da u ovom trenutku nema mjesta za isplatu menadžerskih premija. Naprotiv, primjereni bi bili odbici od plaće."
Pravo na isplatu premija htjeli izboriti i pred sudom
Komercijalna banka je morala zatražiti pomoć države
Val ogorčenja izazvao je u međuvremenu povučeni zahtjev skupine menadžera Dresdner Kleinworta za isplatom 400 milijuna eura premije za lanjsku poslovnu godinu koju je ta banka završila s milijardskim gubicima. U jednom su trenutku zaprijetili i tužbom u slučaju da im bonusi budu uskraćeni. Dresdner Kleinwort je investicijski ogranak Drezdenske banke (Dresdner Bank) koja je do ljetos pripadala Allianz osiguranju. Sada je u vlasništvu Komercijalne banke (Commerzbank) čiju je četvrtinu nedavno preuzela njemačka država. Prodaja udjela u visini od preko 18 milijardi eura bila je nužna kako bi se Komercijalna banka izvukla iz poteškoća izazvanih međunarodnom financijskom krizom i spasila od mogućeg stečaja. Allianz je, međutim, još prije prodaje banke menadžerima Dresdner Kleinworta bio zajamčio isplatu premija i povlastice.
Zbog pohlepe menadžera kancelarki pukao film
Künast vladajućima predbacuje licemjerje
Najveći problem i jest u tome što visina i uvjeti isplate premija ne podliježu zakonima nego – kao motivacijski čimbenik – dogovoru između menadžera i nadzornog odbora poduzeća. To bi se uskoro moglo promijeniti. Sada čak i političari vladajuće demokršćanske unije, koji do prije samo nekoliko mjeseci nisu htjeli ni čuti za uplitanje države u sustav plaćanja vodećih kadrova u gospodarstvu, predlažu usvajanje propisa koji bi ograničili menadžerske premije. Šefica kluba zastupnika oporbenih Zelenih u Bundestagu Renate Künast primjećuje: "Merkel, Seehofer i ostali sada liju gorke suze, a još smo im krajem prošle godine govorili da, ako žele spriječiti isplatu premija i drugih povlastica, to moraju urediti zakonom." – I ne samo u Njemačkoj. Bit će to, kaže kancelarka, jedna od prvih zadaća prilikom ustroja novog svjetskog financijskog poretka.
Goran Goić, Berlin
|
- 09:08 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
petak, 05.12.2008.
05.12.2008: Novi val rezanja kamata diljem Europe
Eto EU i SAD 'tržišne ekonomije':
Već su u EU gotovo dva budžeta ubrizgali za spašavanje uglavnom lihvarskih privatnih banaka (i to novcem poreznih obveznika, dakako), dok se hrvatskim politokratima naredjuje da moraju prodati brodogradilišta ukoliko ne udovoljavaju tržišnim uvjetima takmičenja.
A manageri banaka na sastanke u SAD i EU dolaze privatnim zrakoplovima........(??????????????????!!!!!!)
Još jedan razlog zašto cijeli koncept plusBANKE treba Hrvatima da se očuvamo od EU represije i okupacije.
'Potez ECB-a stigao je nakon odluke Bank of England i švedske Riksbanke o nižim kamatama
Potezi središnjih banaka posljedica su sve težih ekonomskih okolnosti koje europske zemlje guraju u sve dublju recesiju. Posezanje za rezanjem kamatnih stopa kao instrumentom za zaustavljanje krize u četvrtak je poprimilo najveće razmjere od početka globalne financijske krize. Unatoč donedavnom odbijanju takvih poteza na kraju je popustila Europska središnja banka (ECB).
Posljedice krize
Naime, ECB je spustio temelju kamatnu stopu za 75-baznih poena, na najnižu razinu u posljednjih deset godina, koja sada iznosi 2,5 posto. ECB-ov potez uslijedio je nakon što je britanska središnja banka (BoE) snizila svoju kamatnu stopu za jedan postotni poen, koja sada iznosi dva posto. Tim potezom kamatna stopa spustila se na najnižu razinu još od 1951. godine. Nešto prije na razinu od 1992. pala je i kamatna stopa švedske središnje banke Riksbanke koja sada iznosi dva posto. Ti potezi posljedica su sve težih ekonomskih okolnosti koje europske zemlje guraju u sve dublju recesiju.
Utjecaj na Hrvatsku
Takvim se agresivnim potezima, ali i ostalim mjerama, poput ubrizgavanja likvidnosti, pokušavaju oživjeti financijska tržišta kako bi se vratilo povjerenje ulagača te smanjile premije za rizik koje povećavaju trošak zaduživanja svim sudionicima na tržištu kapitala. Također središnje banke žele povećati kreditiranje privatnom sektoru kako bi se ublažio učinak recesije. Goran Šaravanja, voditelj službe makroekonomskih analiza Zagrebačke banke, kaže da je evidentno da se usporavanje gospodarske aktivnosti odvija brže od inicijalnih očekivanja. Na istoj liniji je i Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo banke, koji poduzete korake europskih središnjih banaka vidi kao koordinirane. Misli da europske vlasti time izražavaju veliku zabrinutost. Što se tiče utjecaja tih mjera na Hrvatsku, Šaravanja objašnjava kako bi se mogao očitovati u smislu smanjenja premije rizika koju traže da bi Hrvatskoj posudili novac. Naravno, ako ti inozemni ulagači ocijene hrvatsku ekonomsku politiku vjerodostojnom. “Tek tada smanjenje kamatnih stopa u Europi može nešto značiti za hrvatsku ekonomiju”, poručuje Zabin makroekonomski analitičar. Smatra i da je s naše strane najvažnije da Vlada uravnoteži proračun. To podrazumijeva izostanak dodatnog zaduživanja, što bi bio važan signal da je ekonomija stabilna. “Međutim, problem deflacije jest da pad cijena dovodi do odgode potrošnje jer potrošači čekaju niže cijene, pa se recesija produbljuje”, objasnio je Šaravanja. Hrvoje Stojić ne vidi pozitivne utjecaje rezanja kamatnih stopa na Hrvatsku. No smatra da će korake ECB-a slijediti i središnje banke istočnoeuropskih zemalja, članica Europske unije.
|
- 12:57 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
|
